Akutni infarkt miokarda, COVID-19, moždani udar, esencijalna hipertenzija te maligne neoplazme bronha i pluća predstavljali su pet vodećih uzročnika smrtnosti stanovništva FBiH tijekom prošle godine.

Od čega bolujemo
Prema podacima Zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije BiH za 2022. godinu, tijekom prošle godine ukupno je umrlo 23.187 osoba, od kojih 11.711 muškaraca i 11.476 žena. Prosječna starost umrlih u 2022. godini za osobe muškog spola iznosila je 71,4, dok je nešto veća za osobe ženskog spola - 76,2 godine. Samo akutni infarkt miokarda prouzročio je smrt 2438 stanovnika, od kojih 1367 muškaraca i 1071 žene. Od posljedica zaraze koronavirusom tijekom prošle godine preminulo je 1926 stanovnika, od kojih 1025 muškaraca i 901 žena. Nije zanemariv ni broj preminulih od posljedica moždanog udara. Ovaj uzročnik smrti češći je kod žena nego kod muškaraca. Tijekom prošle godine od moždanog udara u FBiH je umrlo ukupno 1755 osoba, odnosno 750 muškaraca i 1005 žena. I esencijalna hipertenzija češća je kod žena nego kod muškaraca. Od nje su tijekom 2022. godine preminula 623 muškaraca i 930 žena. Uz navedene, među najčešćim uzročnicima smrtnosti našli su se i kronična ishemična oboljenja srca, dijabetes mellitus neovisan o inzulinu, pneumonia, maligne neoplazme dojke te maligne neoplazme kolona. Dakle, među deset vodećih uzročnika smrtnosti čak su tri karcinoma, od kojih je ukupno umrlo 1660 stanovnika ovog bh. entiteta. Podaci Zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije BiH za 2022. godinu pokazuju kako je od karcinoma tijekom prošle godine ukupno umrlo 4436 osoba, od kojih 2477 muškaraca i 1959 žena. Uz već navedene vrste, među karcinomima su najčešći maligne neoplazme želuca, maligna neoplazma pankreasa, maligna neoplazma jetre i intrahepatalnih žučnih vodova, maligna neoplazma rektuma, maligne neoplazma prostate, maligne neoplazme mozga te maligna neoplazma mokraćnog mjehura. Prema spolu, muškarce najčešće pogađaju karcinomi bronha i pluća, a žene karcinom dojke. Međutim, od tog karcinoma obolijevaju i muškarci, a tijekom prošle godine bitku za život zbog ove je bolesti izgubilo šest muškaraca s područja Federacije BiH. Ovaj karcinom uzročnik je smrti 315 žena u 2022. godini. Stručnjaci navode kako, uz nasljednu sklonost, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima.

Koji su uzroci
Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti ako se ponaša u skladu sa znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji raka. Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave tumora. Izbjegavanje pušenja jedna je od najučinkovitijih metoda u prevenciji karcinoma i može znatno smanjiti smrtnost prouzročenu karcinomima. Procjena je da pušenje uzrokuje oko 22% smrti od karcinoma godišnje (na svjetskoj razini).

Pušenje predstavlja veći rizični faktor nastanka brojnih karcinoma: karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, pankreasa i grlića maternice. Oko 70% karcinoma pluća može se povezati s pušenjem kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća. I drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik od obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma usne šupljine, jednjaka i gušterače. Nadalje, uravnotežena prehrana jedan je od čimbenika prevencije pojave karcinoma. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva.

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće