I Božić 2023. godine rezerviran je za razgovor s umirovljenim vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem. Kaže da ga događanja u Svetoj Zemlji bolno podsjećaju na ratne traume s kojima su se suočavali ljudi u BiH prije 30-ak godina. Poziva na mir, a ponajprije pronalazak mira u sebi te susret s Božićem. Nadbiskup komentira i iskušenja s kojima se ljudi suočavaju, zaključke sinode i odnose u Crkvi.
Večernji list: Uzoriti Oče, kako biti sretan, radovati se došašću i Božiću u “nesretnim” vremenima - ratu, razaranjima, ubijanju u Svetoj Zemlji, Ukrajini... Teško pitanje za početak?
- Utjelovljenjem i rođenjem Isusa Krista Bog je sišao u našu ljudsku stvarnost. U toj ljudskoj stvarnosti važno je da se čovjek susretne s Bogom i otkrije smisao Isusova utjelovljenja i rođenja. On je došao radi nas i našeg spasenja. Bez osobnog susreta s Kristom nema prave sreće. Sve drugo je varka.
Prava sreća je u Bogu, koji je ljubav, i koji se iz ljubavi nama očitovao i darovao. Vratio nam dostojanstvo djece Božje. Izvrtanjem vrednota čovjek je ugrožen jer nisu na prvom mjestu čovjek i njegovo dostojanstvo djeteta Božjeg, nego profit. Zato su ugroženi i čovjek i mir u svijetu.
Večernji list: Čak su i ova svjetska događanja utjecala na novu polarizaciju u BiH. Jesu li vas ova događanja podsjetila na zbivanja u BiH i na prostoru bivše zajednice prije 30 godina? Posebice Božiće u ratu.
- Itekako su me podsjetila na ono što smo proživjeli i preživjeli. Strašno je gledati i slušati ovaj “navijački” duh dok ljudi stradavaju. Dobro se sjećam dana kada sam uporno ukazivao na nepravdu. Međutim, odlučivale su moć i politika, a ne ljudska prava. Ljudski život je svet. Nema opravdanja za činjenje zločina i zla. Zločinom se ne grade budućnost i mir. Međutim, moć i politika imaju druga mjerila, a moćnici su izgubili svijest da je ljudski život dar Božji i svet. Veliko je dostignuće usvajanje Povelje o ljudskim pravima prije 75 godina. Nažalost, ta prava su proklamirana, ali se često ne provode. Uvijek je u pravu jači. Posebno je zastrašujuća moć mašinerije laži kojom se opravdava zločin. Ono što drugima predbacuju, to sami čine.
Večernji list: Iako zapljusnuti lošim vijestima iz svijeta, čini se da katolici u BiH u nešto stabilnijem okružju dočekuju ovaj Božić. No, svejedno, na pomolu su druga iskušenja. Poskupljenja, najava recesije, gubitka poslova. Kako ih ohrabriti, dati im optimizma?
- Čovjek se mora vratiti duhovnim vrednotama koje mu ispunjavaju život. Ovaj agresivni sekularizam i potrošački mentalitet nameću lažne vrednote koje čovjeka ne mogu ni ispuniti ni osmisliti njegov život. Bez obzira na sva ta gibanja, poskupljenja, recesije i manjak posla, moramo se osloboditi kukanja i imati hrabrosti suočiti se sa životom. Nije bogat onaj tko mnogo ima, nego je bogat onaj tko je zadovoljan malim stvarima. Pogledajte siromašne ljude. Oni se znaju veseliti, a čovjek koji je zasićen i zatrpan potrošačkim mentalitetom nema te radosti. Čovjek je pozvan živjeti svoj život u suradnji s Bogom, koji je ušao rođenjem u naš život.
Večernji list: Zašto je Božić tako poseban za katolike, kakvu poruku svaki put šalje?
- Kao što sam rekao, Božić je očitovana i darovana Božja ljubav. Život bez ljubavi nije istinski život, nego životarenje. Radujemo se Božiću jer smo gladni ljubavi. U toj ljubavi čovjek prepoznaje svoje pravo dostojanstvo. U vjeri doživljavamo tu očitovanu i darovanu ljubav na koju smo svi pozvani kako bismo se ostvarili kao ljudi i djeca Božja. Da bismo to istinski doživjeli i proživjeli, Crkva nudi vrijeme došašća, da kroz sv. mise zornice, osobnu i zajedničku molitvu, obavljenu iskrenu ispovijed, pomirenje s bližnjima susrećemo očitovanu Božju ljubav.
Večernji list: Za vrijeme blagdana Božića najčešće se okupljaju obitelji, zajednice. Koliko je to važno u očuvanju vrijednosti koje iskonski promovira ovaj blagdan i što reći onima koji su u napetim odnosima s bližnjima, a što usamljenima, ostavljenima...?
- Bog je odlučio kroz Svetu obitelj utjeloviti se i roditi i time je dao poruku da Božić dolazi kroz obiteljsko zajedništvo i ljubav. Razumljivo je da se obiteljsko gnijezdo doživljava kao škola ljubavi koju trebamo živjeti i prenositi. Zato moramo u slavlju Božića imati srca jedni za druge, posebno za one koji su osamljeni i potrebiti naše ljubavi. U ovom vremenu, kada je obitelj ugrožena od čudne ideologije i politike, Božić je divna prilika da prepoznamo vrednotu obitelji i počnemo je vrednovati u svagdanjem životu. Nije se lako oduprijeti svim ugrozama koje prijete obitelji.
Večernji list: Počesto čujemo upozorenja kako se Božić u potrebi prilagođavanja potrošačkome društvu i bezbožništva pokušava odvojiti od Isusa. Kako na to gledate, ima li Božić u takvim društvima uopće smisla i koliko smo mi ovdje daleko od takvog “prilagođavanja”?
- Gotovo da nema prostora koji je imun na ovo agresivno “tjeranje” Isusa iz osobnog i javnog života. Bez Isusa nema Božića. Kradu ga raznim ideologijama, mitologijama, potrošačkim mentalitetom i stvaranjem javnog mnijenja koje odudara od duhovnog i svetog doživljaja Isusova rođenja. Sve ovisi o stavu obitelji, župe i zajednice vjernika. Moramo biti hrabriji u svjedočenju svojih vjerničkih stavova. Hrabrije stati i živjeti istinsko kršćansko uvjerenje. Nema Božića bez poniznosti, skrušenosti, praštanja i života u ljubavi. Tamo gdje su mržnja i oholost za Isusa nema mjesta.
Večernji list: Advent se, kako je objavio i portal Nedjelja, trebao ove godine održati u Sarajevu. No, nakon ružnih komentara od toga se odustalo. Kako to doživljavate?
- Takvi stavovi trebaju nas potaknuti da budemo uporniji u svjedočenju i življenju onog što jesmo, ali ne protiv drugih. Biti hrabri i ustrajni u svom uvjerenju koje imamo pravo svjedočiti i javno. Ovo je zemlja u kojoj smo različiti i valja stvoriti ozračje uvažavanja različitosti i poštivanja identiteta svake zajednice. Čim se niječu prava drugih i drugačijih ne gradi se mir, nego se stvara nesigurnost.
Večernji list: Nedavno je i biskup Franjo Komarica, posljednji iz vaše ere, dobio nasljednika. U kakvom su stanju zatekli Crkvu i kako komentirate činjenicu da svećenici iz BiH ne “vladaju” samo ovom zemljom nego i Hrvatskom. Čemu to zahvaliti?
- Evanđelist Marko u desetom poglavlju svoga evanđelja, nakon rasprave tko bi trebao sjediti njemu s lijeve i desne strane u njegovu kraljevstvu (10,35-45), podučava svoje učenike sljedećim riječima: “Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću. Nije tako među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj! I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga. Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.” Donosim malo duži citat jer često zaboravljamo da nam se službe povjeravaju zato da bismo služili, a ne da bismo vladali. Služba već ima u sebi riječ “služenje”. Na osobit način u Crkvi treba vladati duh služenja i svijest da je svaka, a posebno biskupska, služba dana zato da bi se služilo Bogu konkretnim služenjem povjerenoj biskupijskoj zajednici. Svi smo mi pozvani i poslani služiti djelu Kristovu, bez obzira na prostor. Ovdje treba sačuvati povjerenje u Papine odluke kojima imenuje biskupa. Valja nadići “avlijsku” politiku i promatrati Crkvu u njezinu poslanju.
Večernji list: Iako se čak nagađalo o “raskolu”, s posljednje sinode nisu zauzeta konačna stajališta, ali su visoko istaknuta pitanja žena kao đakona, celibata, odnosa prema LGBT zajednici i ulozi u Crkvi. Kakvim vi ocjenjujete te zaključke?
- Nažalost, u Crkvu se uvukao duh politikantstva. Tijekom povijesti Crkva je prolazila razne kušnje. Svaki put kada se držala Kristove objave i njegove osobe izlazila je iz krize. Iako ni crkvena javnost nije imuna na populizam, ipak u svim tim stvarnostima Kristova pobjeđuje.
Večernji list: Među najvećim raspravama u svijetu vode se one o umjetnoj inteligenciji. Zbog pitanja sigurnosti, etike... Dok jedni upozoravaju na pogubne posljedice, drugi pak govore da dobivamo zamjenu - umjetnog Boga?!
- Nakon što sam otišao u mirovinu, imao sam određene zdravstvene poteškoće pa sam se morao više pozabaviti svojim zdravljem. Zato se nisam uspio uživjeti u sva ta pitanja, posebno kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Vjerujem da ljudski napredak treba služiti čovjeku, njegovu dostojanstvu i ostvarenju kraljevstva Božjega u ljudima i među ljudima. Čovjek i čovječanstvo ne smiju robovati svojim iznašašćima.
Večernji list: Iako su se političke napetosti smanjile između Hrvata i Bošnjaka, nažalost, još vrije u odnosima politike iz RS-a i bošnjačke strane. Kako ih ohladiti i učiniti racionalnijim?
- Isus kaže: “Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima” (Mt 7,12). Ovdje bi trebale sve strane u odnosima istinski poštivati put dijaloga, jednakopravnosti. Ovaj duh nadmetanja i nijekanja jednakih prava ne gradi zdrave odnose i sigurnu budućnost.
Večernji list: Čak ni ponuda Europske unije o ubrzavanju toga puta, što bi bilo od koristi svim zajednicama, nije dovoljna da se u BiH zajednički radi na važnim reformama?
- Nažalost, ova je zemlja na raskrižju raznih geopolitičkih interesa kojima nerijetko služe lokalni političari. Nažalost, nema ujedinjenih stavova u borbi za napredak ove zemlje i naroda u njoj.
Večernji list: Kako iskorijeniti nepravdu, korupciju, podjele...? Ima li nade za ovu zemlju jer veliki broj gubi svakodnevno odlazi?
- Potrebno je odgajati odgovornost pojedinca i zajednice. Bez odgovornosti teško se boriti protiv svih društvenih devijacija. Stara narodna izreka kaže da se odmalena trn oštri. Ta moralna odgovornost pokazatelj je ljudske zrelosti. Ako toga nema, uzalud se donose zakoni koji se ne provode. •
