U žlici kiselog kupusa nalaze se trilijuni probiotika i enzima koji snažno djeluju u prevenciji raka, rekla je Laura Bond i dodala: Čak 80 posto imunoloških stanica nalazi se u crijevima te je briga o zdravim bakterijama izuzetno važna za sve ljude.
- Tu bih izdvojila studiju Sveučilišta Michigan u SAD-u u kojem su znanstvenici istraživali koliko zdrave crijevne bakterije pomažu ljudima koji idu na kemoterapiju. Testiranje su radili na miševima koji su uspjeli, zahvaljujući dobrim bakterijama, preživjeti smrtonosne doze kemoterapije - kaže Bond i nastavlja:
- To je sjajna vijest za ljude koji prolaze kroz kemoterapiju. Meni je dolazilo puno ljudi koji su imali problema s probavom, uvijek su bili naduti. Mnogi su pokušali izbaciti mliječne proizvode i gluten iz prehrane, ali pomaka nije bilo. To se često događa zbog nedostatka enzima u prehrani i previše stresa - objašnjava i savjetuje ljudima da prije jela pojedu malo kiselog kupusa ili popiju žlicu jabučnog octa. Tako ćete dobiti esencijalne probavne sokove, kaže Bond s čijim se tvrdnjama slaže i nutricionistkinja Olja Martinić, piše 24sata.hr.
- Sok kiselog kupusa sadrži bakterije mliječno kiselinskog vrenja koje su saveznik zdrave i uravnotežene humane mikrobiome. Uz obilje vitamina (B12, C, A...) ima i minerale te enzime koji su u dijetetici oduvijek predlagani pacijentima sa probavnim smetnjama. Danas znamo kako je 80 posto imunoloških stanica u probavnom sustavu i potvrđene su blagodati kiselih namirnica (repa, krastavci, cikla...), a osobito kiselog kupusa na regeneraciju i stimulaciju rasta tih istih stanica - pojasnila nam je Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistkinja Nutricionističkog savjetovališta Olja iz Splita.
S kiselim kupusom ipak oprezno
- Važno je ne pretjerivati u unosu kupusa ako imate problema sa radom štitne žlijezde ili kod osoba sa divertikulozom. Oprez je potreban i kod ljudi koji imaju problema s visokim krvnim tlakom (zbog visokog sadržaja natrija). Kuhanjem se kiseli kupus osiromašuje jer se obiluje vitaminima koji nisu postojani na visokim temperaturama, a dugim kuhanjem kiseli kupus postaje teže probavljiv - pojašnjava Martinić.
- Sve ovo se odnosi na kupus kiseljen starom tradicionalnom metodom sa soli i u primjerenim temperaturama... Za djecu se kaže da mogu jesti kupus kada imaju zubiće makar nije najbolji izbor zbog soli pa isti treba prilagoditi djeci - napomenula je.
Dodala je i kako se važnost kiselog kupusa mijenjala kroz povijest. Prije 100 godina bio je najdragocjenija namirnica tijekom zime, a osobito je bio važan pomorcima kao stalan izvor C vitamina u uvjetima kada im duži vremenski period nisu bili dostupni svježe voće i povrće. Jednostavan je za skladištenje i sam sebe čuva od kvarenja.
Još neke blagodati kiselog kupusa
Osim probioticima, kiseli kupus je jako bogat vitaminom C, a sadrži i vitamine A, E, K, B12, kao i magnezij, željezo, folnu kiselinu, kalcij, kalij, fosfor... Odličan je za detoksikaciju organizma i regeneraciju jetre te pospješuje gubitak kilograma tako što ubrzava metabolizam.
Kiseli kupus ne djeluje blagotvorno samo na zdravlje već i na raspoloženje. Za rasol se kaže da je fantastičan u borbi protiv mamurluka te da pomaže u liječenju čira na želucu.
Važnost probiotika za zdravlje
Probiotike, kojima kiseli kupus obiluje, trebalo bi redovito unositi u organizam jer su velika pomoć u zaštiti protiv bolesti, osobito tijekom hladnijih dana tijekom kojih vladaju gripa i prehlada.
- Pokazalo se da probiotici luče zaštitne tvari koje mogu pokrenuti imunološki sustav i tako spriječiti patogene da preuzmu kontrolu i pogoduju nastanku bolesti - objasnio je svjetski poznati stručnjak za probiotike dr. Allan Walker, direktor Odjela za prehranu Medicinske škole Sveučilišta Harvard.
Naglasio je kako nisu sve bakterije u ljudskom tijelu loše. Na primjer, probavni trakt dom je za čak sto trilijuna mikroba od kojih većina olakšava proces probavljanja hrane, borbu protiv štetnih bakterija te u regulaciju imunološkog sustava.
- Ako su dobre i loše bakterije u crijevima u neravnoteži, možete se razboljeti - napomenuo je dr. Allan Walker.
- Omjer bi približno trebao iznositi 85 posto dobrih i 15 posto loših bakterija. Stanje u kojem je ovaj omjer poremećen nazivamo disbioza, a ona se javlja kada u crijevima prevladavaju neke vrste gljivica, kvasca ili bakterija koji na tijelo imaju negativan utjecaj. Jedenjem probiotičke hrane i probiotičkih dodataka prehrani pomažemo organizmu da se taj omjer vrati u normalu - objašnjavaju u Poliklinici Aviva.
- Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. “dobrih i loših” bakterija) u crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna - napomenuli su.
Probiotici ublažavaju i simptome alergije na pelud
Američki znanstvenici Medicinskog fakulteta Vanderbilt u Tennesseeju proučili su 23 studije kojima je bilo obuhvaćeno 1900 ljudi kako bi potvrdili svoju teoriju da konzumacija probiotika ublažava simptome alergijskog rinitisa. Naime, kako potiču jačanje imuniteta, samim time je alergiju lakše podnijeti.
Vjeruje da će njihovo istraživanje pomoći jednom od pet ljudi koji pate od alergijskog rinitisa. Svrbe li vas oči ili grlo i muči kihanje, a niste prehlađeni, moguće da patite od od ovog poremećaja pa posegnite za probioticima. Osim u kiselom kupusu, ima ih u jogurtu, kiselom mlijeku, acidofilu, kefiru, kiselim krastavcima, umaku od soje...
Recept za domaći kiseli kupus
Sastojci:
25 kilograma kupusa
oko pola kilograma soli
pola šalice papra u zrnu
pola šalice kukuruza u zrnu
15-ak lovorovih listova
po želji nekoliko čili papričica
mlake vode po potrebi
Priprema:
Najprije odvojite nekoliko glavica i tanko narežite. Ostalim glavicama uklonite vanjske listove koji su oštećeni, a tvrdu sredinu zarežite tako da u udubinu možete nagurati sol.
Na dno bačve u kojoj kiselite (ili specijalne vreće) stavite pola šalice soli, naribani kupus, papar, kukuruz, lovorov list (i eventualno čili) pa glavice. Potom tako napravite još nekoliko redova dok sve ne poslažete.
Zalijte kupus mlakom vodom tako da ga skroz prekrije. Stavite nešto teško na vrh (da drži glavice pod vodom). U narednim danima provjerite ima li dosta vode i dolijte po potrebi vodu u kojoj ste otopili malo soli.
Bačva neka stoji na toplom nekoliko dana kako bi proces kiseljenja započeo. Nakon toga je preselite na hladnije mjesto. Nakon mjesec do dva bit će gotov.
