Razdoblje pandemije koronavirusa utjecao je na povećan broj pacijenata u Klinici za psihijatriju UKC RS, te je tako u prvih osam mjeseci ove godine na liječenje upućeno 2.411 pacijenata, što je za 387 pacijenata više u odnosu na cijelu prošlu godinu, te za čak 645 pacijenata više u odnosu na 2019. godinu.
Kako su u Klinici za psihijatriju UKC RS kazali za Nezavisne novine, trenutno se na bolničkom liječenju u ovoj klinici nalazi 50 pacijenata, te kako je pandemija utjecala na povećan broj javljanja pacijenata u ovu kliniku tijekom 2020. godine u odnosu na 2019. godinu.
"U 2020. godini ta brojka iznosila 2.024 upućenih pacijenata, a 2019. godine je upućeno 1.766 pacijenata na bolničko liječenje", naveli su u Klinici za psihijatriju UKC RS, dodajući kako se trend većeg broja pacijenata nastavio i ove godine.
"U prethodnom razdoblju, od početka godine do 20. kolovoza, zabilježen je rast broja pacijenata na bolničkom liječenju, te je do danas na liječenje upućeno 2.411 pacijenata", rekli su u Klinici za psihijatriju UKC RS.
Ukazali su da je razlog za ovako povećan broj pacijenata upravo pandemija, koja ima znatne posljedice na mentalno zdravlje u smislu psihološkog stresa i pojave simptoma psihičkih poremećaja. Dodali su da je navedeni utjecaj dodatno otežan mjerama socijalne izolacije, pretjerane tjeskobe ili pogoršanja simptoma osnovnog poremećaja.
Jadranka Stanković, specijalistica psihijatrije i obiteljska psihoterapeutica, za Nezavisne je kazala kako je u razdoblju pandemije povećan broj slučajeva anksioznih poremećaja, koji su u vezi s dugotrajnom izloženosti stresu.
"Veliki priliv informacija preko medija, ili od usta do usta, nažalost informacija koje često nisu povjerene, kod ljudi koji nisu medicinski obrazovani izaziva strah", rekla je Stanković, dodajući da, kada je čovjek stalno izložen velikoj količini ovakvih informacija, dolazi do rasta anksioznosti.
Istaknula je da stalno praćenje crne statistike kod ljudi izaziva nemir, nesanicu, te što duže traje, crpi sve naše mehanizme obrane i dovodi ljude u panične napade, kao i anksiozno-depresivnu simptomatologiju.
"Starim pacijentima su se bolesti pogoršale jer je dostupnost psihijatara bila smanjena, jer su liječnici bili angažirani u covid sustav rada. Neki pacijenati, nažalost, u sklopu svoje bolesti jedva čekaju da prekinu s uzimanjem terapija", navela je Stanković, ističući kako je potrebno više razgovarati o ovom problemu, te smanjiti negativan utjecaj neprovjerenih informacija, kao i da psihijatrijske službe trebaju biti što dostupnije.
Srđan Dušanić, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, je rekao kako je jedan od glavnih uzroka povećanog broja pacijenata želja za životom koja je povezana sa strahom od smrti, koji je koronavirus povećao kod ljudi, i to ne samo da su u strahu za svoj život, nego i za živote svojih najbližih.
"Sama bolest, covid-19, puna je nepoznanica, a također smo zbog toga morali i da promijenimo naše ustaljene načine ponašanja", rekao je Dušanić, dodajući da i kada se pandemija malo smiri, primjetne su velike oscilacije u ponašanjima ljudi, te će trebati određeno vrijeme da se pronađe balans.
