Proći što je moguće jeftinije nikome, naravno, nije mrsko. No, kupovina ispod cijene, posebno kada se odnosi na kupovinu krivotvorene robe ili piratiziranog sadržaja nosi brojne i vrlo štetne posljedice.
Takve robe u Europi ne nedostaje. Samo u 2022. zaplijenjeno je čak 86 milijuna “lažnjaka” čija se vrijednost procjenjuje na više do dvije milijarde eura, pokazuje izvješće Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europola nazvano “Otkrivanje ekosustava zločina intelektualnog vlasništva: Fokus na omogućiteljima”, piše Poslovni.hr.
Omogućitelji su počinitelji, odnosno prevaranti te mreža organiziranog kriminala koja stječe profit na račun onih koji rade prema pravilima i koji se trude stvoriti novu vrijednost. Pritom, takvim kriminalcima nije mrsko riskirati ljudsko zdravlje i živote. Posljedice kupovine krivotvorene robe i usluga, upozoravaju iz EUIPO-a, nisu samo financijske. Dapače, oni koji takve proizvode kupuju riskiraju svoje zdravlje i sigurnost istovremeno potičući organizirani kriminal.
Utjecaj društvenih mreža
“Kada se potrošači odluče na kupnju krivotvorenih proizvoda, ne samo da dobivaju robu ispodprosječne kvalitete već pridonose sivoj ekonomiji koja potkopava zakonito poslovanje i potiče druge kriminalne aktivnosti. Zato je ključno razumjeti stvarnu cijenu krivotvorene robe – cijenu koja nadilazi cjenik i utječe na dobrobit društva”, upozorava João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a.
Ove posljedice dobro ilustrira primjer iz Rumunjske gdje su influenceri putem društvenih mreža promovirali ilegalne lijekove i anaboličke steroide izlažući svoje pratitelje potencijalnim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima. Akcijom rumunjske policije i tijela iz Moldavije, koju je podržao Europol, otkriven je laboratorij s više od milijun ilegalnih tableta. Španjolci i Talijani, pak, lani su zaplijenili više od 260 tisuća litara krivotvorenog maslinovog ulja. Pritom su proveli 11 uhićenja.
“Grupe organiziranog kriminala kontinuirano uvode inovacije u prodaji krivotvorene robe. Ne samo da prodaju lažne proizvode, već kradu i osobne podatke. Potrošači su u toj situaciji žrtve, ali i oni koji omogućuju takve kriminalne mreže”, ističe Catherine De Bolle, izvršna direktorica Europola, agencije za borbu protiv kriminala i provođenje zakona Europske unije.
Veliki rast kriminala
Izvješće pokazuje da krivotvorena roba čini čak 5,8 posto europske trgovine, a najčešće se krivotvore videoigre, društvene igre, materijali za pakiranje, igračke, cigarete. Pritom su metode kojima se služe kriminalne organizacije sve sofisticiranije. Riječ je, naravno, o mreži koja je međunarodno povezana, a uključuje uvoz, izvoz i proizvodnju koja se uglavnom odvija u Kini, uključujući Hong Kong, te Turskoj.
Podaci za 2023. pokazuju da intelektualno vlasništvu postaje sve ugroženiji. U samo jednoj godini bilježi se iznimno velik rast broja istraga, uhićenja i zaplijene imovine povezane s kriminalom u području intelektualnog. U 2023. uhićeno je 1096 kriminalaca, gotovo tisuću više nego u 2022., a zaplijenjeno imovine u iznosu od 205 milijuna eura, gotovo 400% više nego godinu ranije. U izvješću se ne spominje niti jedna akcija u RH.
