Vlada FBiH u četvrtak je usvojila odluka o povećanju cijene plina. Ruski Gazprom povećao je cijenu plina Energoinvestu, dobavljaču za BiH i od 1. srpnja prirodni plin bit će skuplji od 23,3%. Prema odluci koja se primjenjuje od 1. srpnja 2022., nova cijena plina za distributivna gospodarska društva u FBiH iznosi 998 KM za 1000 kubika, odnosno 0,998 KM/Sm³. U ovu cijenu prirodnog plina nije uračunat PDV, piše Večernji list BiH.
Sezona grijanja
Od 1. srpnja cijena jednog kubika plina s PDV-om iznosi za veliko gospodarstvo - 1,460 KM, Toplane Sarajevo - 1,261, malo gospodarstvo - 1,472, domaćinstva - 1,261 i Sarajevo gas A. D. Istočno Sarajevo 1,214 KM. Do 1. srpnja cijene su iznosile za veliko gospodarstvo s PDV-om 1,239 KM, malo gospodarstvo - 1,251, domaćinstva - 1,040, Toplane Sarajevo - 1,040 i za posebnog kupca Sarajevo gas A. D. Istočno Sarajevo 0,993 KM. Po novim cijenama za 100 kubika plina domaćinstva u Sarajevu plaćat će 126 KM. Ovim povodom u SŽ-u u petak je održan hitni sastanak. Na sastanku se razgovaralo i o nabavi alternativnih goriva. Istaknuto je kako je Vlada SŽ-a spremna ući u iduću sezonu grijanja s dovoljnim količinama alternativnih goriva, kako bi građani imali grijanje, a zbog najava moguće nestašica energenata. - Imajući u vidu poskupljenje plina za koje smo saznali iz medija, organizirali smo sastanak na kojem je utvrđeno da Vlada FBiH, kao i Energoinvest, te BH Gas nisu najavili Vladi SŽ-a ni resornom ministarstvu povećanje cijene od 23,3%. Nemamo informacije da je plin poskupio kod isporučitelja Gazproma. O ovome smo se trebali ranije dogovarati jer 80% plina u BiH dolazi u SŽ. Na ovaj način, SŽ je doveden u nepovoljan položaj - kazao je ministar komunalnog gospodarstva SŽ-a Enver Hadžiahmetović. Izrazio je i nadu da će u idućem razdoblju biti organiziran sastanak s predstavnicima Vlade FBiH i nadležnim ministarstvom kako bi dogovorili povoljnije uvjete za nabavu plina. Problem s plinom ima cijela Europa. Procurio je plan EU-a za predstojeću zimu i razdoblje kada treba očekivati prekid ili dodatno smanjenje uvoza ruskog plina. EU će ohrabriti zemlje članice da smanje potražnju za plinom tako što će poticati industrije da manje koriste taj energent jer se Europa mora pripremati za moguće daljnje smanjenje ruskog opskrbljivanja. Skladište plina EU-a trenutačno je popunjeno 62%, što je daleko od cilja od 80% kapaciteta do studenog. Kućanstva su za sada "zaštićeni potrošači" prema zakonu EU-a, što znači da će biti posljednja pogođena racionalizacijom plina. Ali zemlje EU mogle bi nametnuti obvezna ograničenja grijanja ili hlađenja drugim potrošačima, poput ureda ili trgovačkih centara, ako dođe do ozbiljne nestašice plina, navodi se u nacrtu.
Potražnja za grijalicama
Još prije posljednje odluke Vlade o poskupljenju plina u sarajevskim trgovinama vladala je velika potražnja za konvektorima i klimama za hlađenje i grijanje. Potražnja povećana zbog enormnog poskupljenja peleta, drva i plina, pa su mnogi odlučili grijati se na struju. - Najčešće građani traže konvektore instalirane snage od 1,5 do 2 kilovata. O njihovoj jačini ovisi i cijena koja se kreće od 300 do 400 KM. Za stan površine 60 kvadrata potrebna su najmanje tri konvertora jačine 1,5 kilovata i to košta više od 1000 KM - kazali su za Faktor u jednoj od trgovina. Poslije konvektora najviše se traže klime za hlađenje i grijanje. One se u prosjeku kreću oko 1100 KM, plus montaža koja košta oko 300 KM. Rijetki se odlučuju grijati na struju s montiranim električnim grijanjem i radijatorima. Ovo je skupa investicija jer samo kotao za grijanje na struju preko radijatora košta oko 1500 KM, kažu u trgovinama. •
