U posljednjih četvrt stoljeća južnohercegovačka sela doživjela su takvu transformaciju da ih je teško prepoznati. To se u prvom redu ogleda u domaćim životinjama. Nekada se krava smatrala sastavnim dijelom kućanstva, a tko je nije imao, smatran je siromahom ili osobenjakom, piše Večernji list BiH. Uz krave, brojnija kućanstva imala su i ovce, a ni konji ni magarci nisu bili rijetkost. Krajem 2. desetljeća 21. stoljeća potpuno je drugačija slika, domaće životinje su rijetkost, kao i stočari. Miladina Ekmečića iz Kuline u čapljinskoj općini sreli smo kako napasa krave kraj jezera Škrka, u sastavu Hutova blata.
Rođen gdje se stoka držala
Kad je “blago” u pitanju, Miladin je raspoložen za priču: - Rođen sam u obitelji koja je držala stoku, nije mi nikad bilo iz poniženja kazati da sam odrastao čuvajući je. Ostao sam bez oca sa 6 godina, bio sam najmlađi od trojice braće. Nismo mogli raditi zemlju pa smo držali stoku. Navikli smo, a sada je došla potreba. Živim od poljoprivrede, od ‘92. nemam primanja. Ako se oko zemlje radi kad nemaš plastenika, ne može se stići, a da se ulaže, nema novca. Djeca idu u školu, na fakultet… I kad se nešto proizvede, nema prodaje, teško je doći do novca. Na selu živjeti, a biti bez krave, to je isto kao ne imati majku! Tako se govorilo. Od krava dobiješ mlijeko, sir i gnojivo, tako da sam počeo raditi oko njih, a tele je lakše i prodati. Lakše mi je i zdravije raditi oko krava nego zemlje. Ne mogu se ni sagnuti, ipak su godine u pitanju, a i djeca me podržavaju u poslu oko stoke - priča Miladin, a zatim, govoreći o mogućem proširenju stada, nastavlja: - Imam zasad 10-15 krava, kako kad. Počeo sam s 3-4 pa polako širio krdo. O ovcama nisam razmišljao, ne želim da ih djeca čuvaju, neka uče. One zahtijevaju stalnu brigu, svakog dana i svakog trena. Krave ponekad pričuvam, zatvorim, ali, svejedno, treba ih pričuvati da ne pričine ljudima štetu.
Sir traženiji od mlijeka
Na obodu Hutova blata nije bezopasno držati krave, postoji i prijetnja, pa Miladin kaže kako ih je tek prije dvije godine oko jezera počeo čuvati. - Blato je karakteristično, tu su mnoga “nevidljiva oka”, tlo gdje se kopa treset je mekano, a krave su teške. Prve godine dvije su upadale u nj. Da nisam mogao prići i izvući ih traktorom, ne znam kako bi se to riješilo - kaže Miladin kojem prilazi mlada Šarulja, kojoj je ostatak krda odmakao, pa je tražeći društvo odlučila pridružiti se gazdi. Još jedna zanimljivost, sir je traženiji od mlijeka.
- Uglavnom, radim po sustavu “krava – tele”, tako da imamo mlijeka i sira za sebe, a brojna je i obitelj. Nešto sira se i proda, posebice pravi masni sir. Ne kuha se mlijeko. To je moja majka radila, sada moja žena, a djeca joj pomažu, kaže Miladin iz čije priče je jasno da je lakše raditi oko krava nego saditi povrće. •
