Izvješće analitičke organizacije Social Overview Service (SOS) „Bosna i Hercegovina na prekretnici u 2016“ predstavljeno je danas u Sarajevu.
Izvješće analizira ključne političke, ekonomske i socijalne trendove u proteklih nekoliko godina, kao i posljednje događaje te napore zapadnih diplomata koji još pokušavaju prevazići lokalne političke opstrukcije i pomoći kako bi se BiH vratila na put ka EU.
Također analizira trenutni status i protekle rezultate nove EU inicijative za BiH, te nudi konkretne preporuke domaćim i stranim akterima kako da prevaziđu ovu krizu.
Direktor SOS-a Srećko Latal je kazao da izvješće suštinski ne nudi ništa drastično novo što ne znamo.
- Nažalost, u BiH već šest, sedam ili deset godina se krećemo, ali se nekako krećemo ukrug, ili možda čak malo nizbrdo - ocijenio je Latal. Naveo je da se ovo izvješće sastoji od dva dijela, "jedan dio analizira političke događaje u BiH i daje zaključak da se suštinski politička scena u BiH urušila“.
- Ono što se dogodilo u posljednja dva izborna ciklusa jeste jedno, po našem mišljenju, urušavanje političkog sustava koje se prije svega manifestiralo kroz urušavanje tzv. građanskih multietničkih stranaka - kazao je Latal, postavljajući pitanje imamo li uopće građanske multietničke stranke?
Po njegovim riječima, sam naziv izvješća kaže da se nalazimo na nekoj prekretnici.
- Međunarodna zajednica se trudi, uz puno greški koje radi, da pomogne BiH kako bi krenula dalje. Čini nam se svima da ta vrata prema europskim integracijama nikad nisu bila bliža. S druge strane, čini se da daljnja dezintegracija BiH, također, nikada nije bila bliža - ocijenio je Latal.
Drugi dio ovog izvješća je posvećen međunarodnom prisustvu u BiH, međunarodnom angažmanu.
- Zaključak tog dijela jeste da nova europska inicijativa, koji nije više ni tako nova, i ne funkcionira baš najbolje, to jest da su rezultati te inicijative do ovog trenutka izuzetno slabi - naveo je Latal.
Veleposlanik Nizozemske u BiH Jurriaan Kraak je kazao da autor izvješća postavlja značajno pitanje, a to je dostiže li BiH u 2016. godini prijelomnu točku.
Istaknuo je da „svatko tko išta zna o Bosni i Hercegovini svjestan je da s približavanjem izbora mogućnosti realnih reformi i promjena su sve manje i manje“.
- Da odgovorim na pitanje dolazi li BiH u 2016. godini do točke prijeloma, mislim da je odgovor da. Naredno pitanje je kako ćemo se s tim nositi - smatra Kraak.
Rekao e da BiH definitivno više nije na prioritetnoj listi stvari koje se trebaju uraditi od međunarodne zajednice, nije više prioritet međunarodne zajednice. Naglasio je da je Europska unija sad suočena s problemom migrantske krize, i dalje je neriješena kriza eura, suočava se s mogućnošću izlaska Britanije iz EU...
Usprkos svemu, pozitivno gleda na stvari i vjeruje da je napredak moguć.
- Mi smo veoma posvećeni, želimo vidjeti BiH u Europskoj uniji - zaključio je Kraak.
Politički analitičar Žarko Papić smatra da je Reformska agenda pokušaj da se dovrši proces tranzicije u BiH „i to je sasvim u redu“.
- Ona, međutim, ima ozbiljan nedostatak što je zanemaren socijalni aspekt i socijalna situacija - tvrdi Papić. Kaže kako se slaže da 2016. može biti godina raspleta, prekretnica... ali „ne znači da će to nužno biti pozitivan rasplet“.
- Moguć je i pozitivni rasplet, da netko ozbiljno krene u te reforme, ali pretpostavka za to je reforma političkih stranaka, njihova demokratizacija - zaključio je Papić.
Politički analitičar Zekerijah Smajić je istaknuo da su najnovija stanovišta službenog Bruxellesa da BiH apsolutno ima šansu, da EU ne mijenja svoju politiku proširenja, strateškog proširenja na jugoistok Europe, zahvatajući i balkansko područje, te da sve ovisi, kao i do sada, od BiH.
- Međutim, ono što je zabrinjavajuće jeste da se u posljednje vrijeme ojačavaju krugovi analitičara, lobista i dužnosnika u sjedištu EU koji zagovaraju skončanje procesa europskih integracija, imajući u vidu reperkusije izazvane unutar EU i unutar percepcije građana EU nakon velikog proširenja kada je ušlo istodobno 10 istočnoeuropskih zemalja, a potom i nakon prijema Bugarske i Rumunije - kazao je Smajić.
Po njegovim riječima, takvi zagovaraju politiku EU koja bi završila svoje strateško proširivanje s ulaskom Hrvatske.
