Prema podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja, u BiH ima sve više bolesnog radničkog kadra, zbog čega se svake godine za bolovanja izdvajaju deseci milijuna maraka. Iako je velik broj bolovanja opravdan, nerijetko se događa da se isto koristi umjesto godišnjeg odmora. Tako, umjesto obilazaka liječnika, radnici obavljaju kućne poslove, sade povrće, izvode građevinske radove ili čak idu raditi “na crno”, piše Večernji list BiH.
Poslodavci u problemima
Radnici u BiH često koriste lažno bolovanje. Sumnju da su neka bolovanja neopravdana ove godine iskazalo je 66 poslodavaca u RS-u, a Zavodu zdravstvenog osiguranja podnijeli su zahtjev za provjeru 109 radnika. U pet slučajeva sumnja se pokazala istinitom. Poslodavci kažu kako nemaju namjeru ugroziti bilo čija prava, ali događalo se da radnici bolovanje provedu radeći po nekoliko mjeseci na Zapadu. “Neopravdana bolovanja negativno utječu financijski, ali i na ozračje u poduzeću jer radnici uvijek znaju tko je onaj koji simulira bolest i onda imate problem s radnom disciplinom i s radnim vremenom onih koji stvarno moraju raditi. Tako da su to dva aspekta lažnog bolovanja”, kazao je za ATV Saša Trivić iz Udruge poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije. Od 100 radnika u RS-u na bolovanju su, u prosjeku, dva. Više od 14.000 radnika svakog mjeseca je se na bolovanju, a u odnosu na isto razdoblje lani broj je povećan za 2000. Točnu svotu koja se godišnje izdvaja za bolovanje teško je odrediti jer ona varira. U RS-u troškove bolovanja do 30 dana snose poslodavci, a više od toga ZZO. U FBiH to su 42 dana. Iako bi zakoni za sve trebali biti isti, u praksi se prava na bolovanja razlikuju ovisno o radniku, odnosno radnom mjestu. Tako se nekima i odlazak na lažno bolovanje isplati jer dobivaju cijelu plaću, dok drugi koji su zaista bolesni nerijetko dobiju otkaz. Na bolovanje se najčešće ide zbog koštano-mišićnog sustava, hipertenzije, dijabetesa, neuroloških i psihijatrijskih bolesti. Drugi razlozi su po osnovi njege bolesnog djeteta i člana uže obitelji, a značajan udio imaju i ozljede na radu.
Iskustva liječnika
“Mnogi rade i bolesni, a neki potpuno zdravi odlaze na bolovanje”, kazao je za ATV dr. Rade Dujaković, specijalist obiteljske medicine, i dodao da mlađi mnogo češće koriste bolovanje od ljudi u godinama. “Bolovanje u principu više traže mlađi. Znači, stariji uzimaju bolovanja kad su zaista bolesni i kad moraju. Budući da bolovanje podrazumijeva smanjenje plaće, onda ljudi u svakom slučaju vrlo često i bolesni rade i izbjegavaju bolovanje. No, ima mlađih ljudi koji imaju rentnu motivaciju raznorazne prirode”, rekao je Dujaković.•
