U Livnu se ovih dana obilježava 150. obljetnica dolaska Družbe sestara milosrdnica i 50. obljetnica smrti velikog slikara Gabriela Jurkića, a glavni su događaji izložba Jurkićevih slika u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica te otkrivanje spomenika sestri milosrdnici Bogoljubi Jazvo, rođenoj Livanjki koja je u vrijeme Drugoga svjetskog rata s tadašnjim zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem spašavala Židove u Bolnici sestara milosrdnica u Vinogradskoj cesti u Zagrebu. O Jurkiću se zna manje-više sve, no lik i djelo sestre Bogoljube otkrivamo tek sada. Porazno je to što je ona sve dosad bila nepoznanica čak i njezinim Livnjacima. Što o tome kaže zagrebački Livnjak, poznati hrvatski poduzetnik Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Tvornice akumulatora Munja, sveučilišni profesor i jedan od prodekana osječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo.
Večernji list: Kako je moguće da ni Livnjaci nisu znali za veliko djelo sestre Bogoljube Jazvo? Kako biste objasnili šutnju o tako velikoj osobi?
- Ne znam ni sam kako to objasniti. Kad sam prije nekoliko mjeseci doznao za sestru Bogoljubu i vidio povijesne činjenice, zapitao sam se kako je moguće da se to prešućivalo svih ovih godina od samostalnosti Republike Hrvatske. Još nekako mogu razumjeti da to nismo mogli znati u komunističkom režimu, ali ne mogu nikako shvatiti što je razlog ili tko je kriv za tri desetljeća “hrvatske šutnje” o toj ženi i njezinim djelima niti mogu shvatiti zašto su se povijesne činjenice skrivale. Ako smo imali stigmu i nametnutu šutnju 45 godina, pitam se što je razlog našoj šutnji ove posljednje 33 godine, i to o povijesnim događajima s egzaktnim dokazima, koji daju i drugu sliku o djelovanju i radu hrvatskog naroda, njegovih pojedinaca, od 1941. do 1945. godine.
Dopuštam da moja generacija tijekom svog školovanja nije mogla znati za tu veliku ženu zbog komunističke torture i da je nije bilo u knjigama iz kojih smo mi nekad učili, ali sada, kad tih ograničenja nema i kad su nam povijesne činjenice dostupne, nema nikakva razloga za šutnju. Pogotovo o takvim primjerima velike humanosti za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u kojem su zbog suludih ideja psihopata stradali mnogi narodi. Čega se bojimo? Istine o onom što se događalo? Istina je istina, a pozitivni primjeri donose rehabilitaciju.
U slučaju sestre i velike mučenice Bogoljube Jazvo nitko se ne može opravdati za šutnju u ove 33 godine. Ni politika, ni povjesničari, ni Crkva. Posebno Crkva. Ovo govorim s punom odgovornošću kao akademski građanin, vjernik, kao čovjek koji nikada nije pripadao komunističkom režimu niti bio blizu toj ideologiji, a posebno kao znanstvenik koji je nastojao ući u srž ovog problema. Bojim se da je odgovor na moja pitanja ono što je i sada prisutno u našem društvu, a to je duboki strah i duboka podjela. Za ovo su posebno odgovorni oni najodgovorniji!
Trebamo se zapitati i zašto nam drugi narodi trebaju otkrivati pozitivne primjere iz naše prošlosti, kao u ovom slučaju poštovani predstavnik židovske zajednice Marko Danon. Ponavljam, zakazali su i povjesničari, i državne institucije, i Crkva.
Večernji list: Livno se sestri Bogoljubi odužuje podizanjem spomenika, no to je i priznanje radu livanjskih sestara milosrdnica, koje su od svog dolaska radile za opće dobro ne samo Hrvata nego i ostalih naroda koji tu žive. Što taj događaj znači za Livno i njegove stanovnike?
- Možda ljudi ne znaju da je Livno jedna od najvećih enklava hrvatskog naroda u BiH, kao što možda ne znaju da u tom malom, ali kozmopolitskom gradu nikad u povijesti nije bilo međunacionalnih sukoba. Ni u Domovinskom ratu. Zašto? Pa zato što se od pamtivijeka u tom prostoru protežiralo zajedništvo, bez obzira na vjeru i naciju. Iako je Livno u Domovinskom ratu bilo prva bojišnica, u njemu, za razliku od mnogih drugih gradova, nikad nije nastao međunacionalni sukob. Za te povijesne činjenice zaslužno je i djelovanje sestara milosrdnica, koje lijepo ponašanje, kulturu, vjeru i zajedništvo oblikuju od svog dolaska u Livno. One već 150 godina rade za opće dobro, ne samo za katolike i Hrvate nego i za sve ljude, s drugim narodima Livna.
Vrhunac svega je rad sestre Bogoljube Jazvo. Jedna “mala” žena iz jednog malog Livna 1940. postaje ravnateljica najmodernije bolnice u Europi i u tom mračnom dobu čini tako velika djela: riskirajući svoj život i život stotina svojih suradnika, spašava nedužne ljude bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Nažalost, trebale su gotovo 33 godine da to izađe na vidjelo i da se o tome progovori. Tužno, ali to je onaj naš “grijeh struktura”.
Veliko djelo sestre Bogoljube Jazvo za Livno i njegove stanovnike znači mnogo, ali ne samo zato što je ona rođena Livanjka nego i zato što pokazuje potpuno drukčiju sliku o našem narodu u tom dobu. Njezin rad rehabilitacija je prošlosti i potvrda poštene borbe za pravednost, ljudsko dostojanstvo i veličinu. Kad bismo mogli uspoređivati, stavili bismo je u rang naših proslavljenih Livnjaka Gabriela Jurkića, Zlatka Dalića, Mate Rimca i mnogih drugih koji su časno promicali ime Livna. Ali ona je iznad svih jer spasila je 309 života, a život je najvrjedniji. Puno je spasiti i jedan život, a kamoli 309, i zato je sestra Bogoljuba čudo hrabrosti, ponos i duša našeg naroda i svih Livnjaka, žena kojom se diči cijelo Livno. Ona je dar Božji.
Večernji list: Jeste li, kao jedan od organizatora, upoznali predstavnike vlasti u Hrvatskoj i BiH sa svečanostima u Livnu i shvaćaju li da djelo s. Bogoljube i Gabriela Jurkića ima nadnacionalni karakter i da nadilazi lokalne okvire? Ima li možda onih koji to ne razumiju?
- Jesam, kao jedan od organizatora, ništa važniji od drugih, upoznao sam sve strukture vlasti u Hrvatskoj i BiH s djelom te velike žene i sa svečanošću koju organiziramo u njezinu čast. Želimo joj zahvaliti i odati joj počast kao Livnjaci, ali i kao Zagrepčani, jer ne smijemo zaboraviti da je Bogoljuba Jazvo najveći dio života provela u našem Zagrebu i u njemu se žrtvovala za druge.
Uime svih Livnjaka, ali prvenstveno Hrvata, moram zahvaliti svim predstavnicima vlasti u RH i BiH bez obzira na njihovu političku pripadnost. Posebno zahvaljujemo premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, državnom tajniku Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i Draganu Čoviću te drugim institucijama RH i BiH. Posebno želim naglasiti zahvalu svim vjerskim zajednicama u RH i BiH, islamskoj, pravoslavnoj, katoličkoj, a nadasve predstavnicima židovske zajednice, od kojih je sve i krenulo, te posebno Marku Danonu, koji je sve ovo potaknuo. Uime svih dobronamjernih ljudi sa svih ovih prostora velika im hvala.
Nažalost, ima i onih koji povijesne činjenice nisu ni prepoznali ni razumjeli. Koji bi i danas dijelili ljude na “ove” i “one”. Neshvatljivo je da gradonačelnik Zagreba gospodin Tomislav Tomašević i ne odgovori na naš poziv za pokroviteljstvo. Nikad nisam bio član nijedne stranke i njegov postupak ne želim pretvoriti u političko pitanje, ali moram se upitati je li stvarno moguće da čovjek niti shvaća niti želi shvatiti povijesnu činjenicu da je ova velika žena živjela, radila i učinila velika djela upravo u Zagrebu, gradu kojemu je on sada na čelu. Pa u svakoj normalnoj sredini ne bi Livno trebalo dizati spomenik Bogoljubi Jazvo, nego Zagreb.
Nažalost, kao što ni prethodnim zagrebačkim vlastima nisu bile bitne povijest i Bogoljuba Jazvo, čini mi se da je sadašnjoj to još manje bitno. Ne moraš nešto voljeti, ne moraš vjerovati u Boga, budi po svom opredjeljenju što želiš, ali poštuj, kao prvi čovjek glavnoga grada svih Hrvata, povijesne činjenice. One su postojale prije tebe i nitko ih ne može negirati.
Večernji list: Tko je sve pomogao u podizanju spomenika sestri Bogoljubi? Jeste li tražili novčanu potporu Hrvatske, BiH?
- Nismo tražili nikakvu novčanu pomoć ni od jedne institucije u Hrvatskoj i BiH. Jedino smo tražili da shvate povijesnu ulogu ove žene i da svojim pokroviteljstvom podrže podizanje spomenika toj velikoj ženi iz naše povijesti. Uime rehabilitacije hrvatskog naroda. Ništa drugo nismo tražili jer mi Livnjaci odlučili smo sami podići spomenik jednoj iznimnoj Livanjki i Zagrepčanki. Mi ne trebamo potporu vlasti za takve projekte. Zato velika hvala, uime Organizacijskog odbora, svim našim Livnjacima u Hrvatskoj i BiH, ali i u svijetu, koji su podržali ideju podizanja spomenika Hrvatici iz Livna. Nitko od livanjskih poduzetnika nije rekao da ne želi sudjelovati, prema svojim mogućnostima.
Naravno da ovo ne bi bilo moguće bez Grada Livna, njegovih vijećnika i gradonačelnika Darka Čondrića, koji su donijeli odluku o dodjeli prostora za mjesto na kojemu će biti spomenik. I na tome im hvala. Sve drugo riješili su livanjski poduzetnici iz BiH, RH i svijeta. Na svečanost dolaze svi predstavnici zakonodavne vlasti RH i BiH, predstavnici svih vjerskih zajednica, američki veleposlanik u BiH i brojni mediji.
Večernji list: Pomažu li raseljeni Livnjaci rodnom zavičaju? Kako?
- Nažalost, iz Livna i livanjskog kraja iseljava se sve više ljudi. Ta nesreća prati naše Livno od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća i nije prestala do danas. Nepoznat je možda detalj da je Livno u bivšoj državi imalo najveći postotak “gastarbajtera” u odnosu na broj stanovnika. Najveći priljev deviznih doznaka u bivšoj Jugoslaviji bio je u Livnu. Nažalost, to se dogodilo i poslije Domovinskog rata, a posebno ulaskom Hrvatske u EU. Kao i svi gradovi u BiH, tako se i Livno “ispraznilo”. Ostala je trećina stanovnika. Srećom, nakon deset godina ljudi su se počeli vraćati. Promijenile su se okolnosti i u EU. Danas svugdje nedostaje radne snage pa Nepalci, Indijci i drugi dolaze i u Livno.
Ali, uza sve nedaće, Livno ima svoju snagu, pomažu ljudi svome zavičaju.
Večernji list: Mislite li da pomažu dovoljno?
- Naravno da to danas nije dovoljno ako zanemarimo samo dnevni priljev, ali ipak ide nabolje. Ljudi se polako vraćaju, pokreću nove poslove i već sada ima nekoliko respektabilnih tvrtki.
I nemojte zaboraviti i neka se pamti, Livno je jedno od najstarijih naselja (gradova) u cijeloj hrvatskoj populaciji. Nastalo je prije gotovo 1200 godina. Ponosimo se ljudima koje je Livno dalo hrvatskom narodu, od brojnih umjetnika, sportaša, poslovnih ljudi do Bogoljube Jazvo. Jedno je Livno i hvala prečasnoj sestri Bogoljubi za sve što je učinila za ljude i ljudski rod. Njezin spomenik neka bude za nezaborav i sjećanje na nju svim nadolazećim generacijama. I hvala svima koji su pomogli da se postavi, na ponos cijelom hrvatskom narodu i svim Livnjacima.
Uime Organizacijskog odbora želim zahvaliti i svim medijima koji su nas podržali i učinili da se dozna istina o Bogoljubi Jazvo, a posebno Večernjem listu, Hrvatskoj televiziji i BHT1.
