Damir Mandić, novi gradonačelnik Karlovca rodom iz Ljubuškog, u intervjuu za Večernji list komentira planove u četverogodišnjem mandatu. Govori o posjetima rodnom kraju koji su se zbog obveza sveli samo na ljeto. Mandić se osvrnuo i na suradnju Karlovca i Ljubuškog u budućnosti. Kada je riječ o položaju Hrvata u BiH, Mandić kaže kako smatra da je rješenje ulazak u EU
Nedavno ste izabrani za gradonačelnika Karlovca, koji su vaši planovi u četverogodišnjem mandatu?
- Karlovac u ovom trenutku dijeli stvarnost Republike Hrvatske, znači bori se za svako radno mjesto te kako zadržati stanovnike da svoju egzistenciju osiguraju u svom gradu. Moram reći kako smo ipak u boljoj poziciji od ostatka Hrvatske jer imamo velike gospodarske sustave koji su uspješni, a i obrtnici i manji poduzetnici su, rekao bih, žilavi i ne predaju se. Upravo stvaranje uvjeta za zapošljavanje i podrška gospodarstvu temelj su svih naših ostalih aktivnosti. Turizam, obrtništvo i poljoprivreda u tom kontekstu su od posebnog interesa. Karlovac će i nadalje biti društveno i socijalno osjetljiv grad kao i do sada jer imamo vjerojatno najbolji socijalni program u RH. Naravno, poseban izazov je naša karlovačka kulturna baština koju ćemo potpuno staviti u službu razvoja grada, kao i geotermalne potencijale koje imamo. Geotermalna energija je projekt više mandata, ali potpuno smo mu se posvetili kako bismo zaista dobili jasnu sliku njezina razvoja. Optimistični smo.
Koja se pozitivna iskustva iz Karlovca, prema vašem mišljenju, mogu prenijeti na općinu Ljubuški?
- Teško je uspoređivati ne samo zbog veličine grada već i zbog ostalih posebnosti. Mi smo ipak krenuli grad razvijati prema strateškim dokumentima još 2013. Sad smo već u fazi potrebe za revizijom razvojne strategije grada Kalovca koja traje do 2020. Mislim da je to budućnost svih gradova i općina. Uvjeti življenja, poslovanja, ali i socijalnih prilika zahtijevaju kvalitetno planiranje i spremnost brzih reakcija u promjeni prioriteta.
Koliko često dolazite u rodni kraj?
- Isključivo ljeti. Sve se svelo na vrijeme godišnjeg odmora. Obitelj mi je u Metkoviću, ali svakodnevno smo u obilasku u Hercegovini.
Jeste li zadovoljni napretkom i infrastrukturnim projektima u Ljubuškom? Što biste mijenjali?
- Vide se ulaganja, to je neosporno. Ljubuški ima jednu sličnost s Karlovcem, a to je položaj u odnosu na sjecište putova. Nažalost, te ceste trenutačno više služe za odlaske nego za dolaske. Ipak, smatram da ljudi koji vode grad znaju koji su prioriteti i ne bi bilo korektno da im savjetujem što činiti ja koji ipak ne živim ljubušku ni hercegovačku svakodnevicu.
Ljubuški bi uskoro trebao postati grad, imate li u planu neke zajedničke prekogranične projekte?
- Odgovor je kao i kod prethodnog pitanja. Administrativna promjena ne jamči ništa niti podrazumijeva dobro ni loše, potrebno je napraviti dobru analizu. Vjerujem da su je odgovorni i napravili. Iz perspektive budućnosti treba biti ambiciozan i u tom kontekstu podržavam ideju da Ljubuški dobije status grada. Inače, Ljubuški je grad prijatelj s našim susjednim gradom Dugom Resom. Suradnje su uvijek dobrodošle, da ne kažem, potrebne. U Karlovcu imamo iskustva, vjerujem da će se otvoriti neka mogućnost. Bilo bi to zanimljivo.
Vidite li neke potencijale Ljubuškog koji bi se u idućem razdoblju mogli bolje iskoristiti?
- U ljude treba ulagati. I demografski i obrazovno. Ljudi u Hercegovini su vrijedni i nađu uvijek rješenje kako se nositi s izazovima. Treba tražiti nova rješenja i nove mogućnosti. Je li to industrija, poljoprivreda ili turizam. Vjerojatno sva tri sektora.
Kako gledate na političku situaciju u BiH i položaj Hrvata?
- Pratim sva zbivanja. Hrvati u BiH jesu i moraju ostati konstitutivan narod. Osobno mi se čini da stvarno rješenje nije moguće a da BiH ne postane članica EU. Što prije. Jednako tako, čini mi se da službeni hrvatski predstavnici imaju prostora za još veći angažman.
Smatrate li da se Plenkovićeva Vlada dovoljno zauzima za Hrvate u BiH? Treba li, po vašem mišljenju, tu suradnju jačati?
- Hrvatska ima i ustavnu obvezu brinuti o Hrvatima u BiH. Svaka hrvatska vlada, pa i Plenkovićeva to mora činiti. Suradnju treba jačati i na temelju naših iskustava biti partner i hrvatskom narodu, ali i ostalim narodima. Članstvo BiH u EU definitivno će pomoći rješenju mnogih problema.
