Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović (HDZBiH) danas je na sjednici tog doma, u okviru poslaničkih pitanja, tražio da mu se dostave podaci koliko je presuda izrekao Sud BiH temeljem odredbi Kaznenog zakona BiH iz 2003. godine za kaznena djela počinjena tijekom ratnih dešavanja, a nakon presude Europskog suda u Strasbourgu u predmetu „Maktouf-Damjanović protiv BiH“ od 18. rujna 2013. godine.
Lovrinovića je zanimalo kada su te optužnice podignute u takvim predmetima i koja je nacionalna struktura osuđenih u takvim predmetima.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša mu je odgovorio da je, na osnovu podataka koje je dostavilo Tužiteljstvo BiH, broj podignutih optužnica od 18. srpnja 2013. do 31. prosinca 2016. godine, po Kaznenom zakonu BiH za predmete ratnog zločina - 2013. godine 14 predmeta protiv 30 osoba; 2014. godine 48 predmeta protiv 103 osobe; 2015. godine 46 predmeta protiv 109 osoba i 2016. godine 35 predmeta protiv 106 osoba.
- Prema podacima koje je dostavio Sud BiH, Sud je zaključno s 18. travnja ove godine, temeljem Kaznenog zakona BiH, izrekao 59 presuda za zločin protiv čovječnosti, devet presuda za ratni zločin protiv stanovništva - naveo je ministar Grubeša.
Po njegovim riječima, u istom razdoblju Sud je primjenjujući argumentaciju iz predmeta „Maktouf-Damjanović“, a slijedom odluka Ustavnog suda BiH, primjenom Kaznenog zakona SFRJ, donio 63 presude za ratni zločin protiv stanovništva.
- Vrijedi napomenuti da su kazne za navedene zločine propisanim Kaznenim zakonom BiH iz 2003. godine u rasponu od 10 do 45 godina, a prema Kaznenom zakonu SFRJ maksimalna kazna koja se može izreći je 20 godina. Sud BiH, nakon donošenja presude „Maktouf-Damjanović“, slijedeći smisao te presude, a primjenjujući Kazneni zakon BiH, izricao kazne koje nisu veće od 20 godina, na taj način držeći se zakonskog maksimuma iz Kaznenog zakona SFRJ - kazao je ministar Grubeša.
Dodao je da je izuzetak od navedenog nekoliko presuda donesenih isključivo za počinjeni zločin protiv čovječnosti koji niji predviđen kao krivično djelo prema Kaznenom zakonu SFRJ.
- U tim predmetima izrečene su veće kazne, jer je zbog ukupnih okolnosti konkretnog predmeta i kriminalne količine, po mišljenju sudskih vijeća, to bilo zakonito i pravično. Navedeni podaci se odnose na prvostupanjske, drugostupanjske i trećestupanjske presude - napomenuo je Grubeša.
Naveo je da je Sud također naznačio da ne vodi podatke o nacionalnoj strukturi osuđenih niti vodi evidencije o datumu podignutih optužnica.
