I dok su u većini zemalja prava majki ujednačena neovisno o tome u kojem dijelu žive, u Bosni i Hercegovini razlikuju se na svim razinama, uključujući jedinice lokalne samouprave, županije, pa onda i entitete, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o jedinicama lokalne samouprave, razlike su uglavnom u tome izdvajaju li i u kojoj visini novčana sredstva za opremanje novorođene djece. Kada je pak riječ o županijama, tu su vidne razlike u brojnim segmentima, od visine rodiljskih naknada za zaposlene i nezaposlene majke do visine dječjih doplataka, naknada za treće i svako iduće dijete, prava na refundiranje određenih lijekova, poput, primjerice, niskomolekularnog heparina…
Uloga djece
Na razini entiteta razlike su tolike da majke iz jednog entiteta na osnovi broja djece mogu ići ranije u mirovinu, dok im u drugom entitetu broj djece ne igra nikakvu ulogu prilikom uvjeta koje trebaju ispuniti za prelazak iz statusa osiguranika u status umirovljenika. Naime, prema zakonskim odredbama Republike Srpske, prilikom umirovljenja za svako rođeno dijete ženi je potrebna godina manje mirovinskog staža, odnosno za svako dijete koje je rodila treba godinu dana manje raditi. Kako je obrazloženo prilikom donošenja ove zakonske odredbe, riječ je o jednom obliku demografske mjere koja bi trebala pozitivno djelovati na rast broja novorođene djece u ovom bh. entitetu.
Dakle, ako je uvjet za ostvarivanje prava za ženu navršenih 65 godina života ili, primjerice, navršene 63 godine života te najmanje 15 godina staža, majka s dvoje djece može ostvariti pravo i s 13 godina staža. Ako je drugi uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu za ženu navršenih 58 godina života i 35 godina staža, onda žena, ako ima troje djece, može u mirovinu s 32 godine staža. Prema trećem uvjetu, za ostvarivanje prava potrebno je navršenih 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža, a u tom slučaju za majku s troje djece potrebno je 37 godina mirovinskog staža. Prema važećim zakonima u Federaciji BiH, broj djece ženi ne predstavlja nikakvu olakšicu prilikom stjecanja uvjeta za ostvarenje mirovine. U FBiH pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Eventualno postoji mogućnost prijevremene mirovine, ali se tada ne prima puni iznos, nego je isti za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života umanjen za 0,333333 posto. To nije jedina razlika kada su u pitanju entiteti i prava majki.
Nalazi i dopusti
Prema Zakonu o radu Federacije BiH, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na rodiljski dopust u trajanju od jedne godine neprekidno. Na osnovi nalaza ovlaštenog liječnika žena može početi rodiljski dopust 28 dana prije očekivanog datuma porođaja. Žena može koristiti kraći rodiljski dopust, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Nakon isteka rodiljskog dopusta u Federaciji BiH žena s djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta ako propisom županije nije predviđeno dulje trajanje tog prava.
Ovo pravo može koristiti zaposleni otac djeteta ako žena za to vrijeme radi puno radno vrijeme. Kada je pak riječ o Zakonu o radu Republike Srpske, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na rodiljski dopust u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance te svako treće i sljedeće dijete u trajanju od 18 mjeseci neprekidno.
S korištenjem rodiljskog dopusta također može početi 28 dana prije predviđenog datuma porođaja, a minimalan broj dana korištenja za ženu je 60.
