Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je zahtjev Tužiteljstva BiH i odredio jednomjesečno zadržavanje u pritvoru Mirze Kapića, radikalnog islamista i bivšeg pripadnika terorističke organizacije Islamska država (ISIL), koji je nedavno ponovno uhićen zbog prijetnji terorističkim napadom u Bosni i Hercegovini. Pritvor je određen zbog postojanja osnovane sumnje da je osumnjičeni počinio kazneno djelo terorizma, odnosno zbog bojazni da će uništiti, skriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za kazneni postupak, utjecati na svjedoke, sudionike ili prikrivače, ponoviti kazneno djelo, dovršiti pokušano kaznen djelo ili da će učiniti kazneno djelo kojim prijeti. Četrdesetdvogodišnji Mirza Kapić iz Zenice ranije je osuđivan zbog kaznenih djela povezanih s terorizmom i boravkom na ratištima u inozemstvu.
Googlao "recept"
Njega su krajem srpnja uhitili pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). On je proteklog mjeseca, koristeći aplikacije za komunikaciju, kontaktirao s osobama koje podržavaju radikalne pokrete i pomagače ISIL-a. U prepiskama koje je presrela policija potvrdio je da u srpnju planira napad eksplozivom na džamiju u BiH. Od osoba s kojima je kontaktirao tražio je upute za proizvodnju eksplozivne naprave s detonatorom te je slične upute tražio i na webu. Plan mu je bio napasti učenjake Islamske zajednice u BiH koji objavljuju proglase protiv njemu bliskih vjerskih vođa i koji, kako je tvrdio, prijavljuju pristaše radikalnih pokreta i ISIL-a policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini. Mirza Kapić od ranije je postao dio selefijskoga pokreta, pristaša radikalnoga pokreta te se za vrijeme funkcioniranja Islamske države na području Sirije i Iraka, čiji je cilj bio uspostaviti kalifat, pridružio postrojbama ove terorističke organizacije. Nakon povratka u BiH uhićen je te je 2017. godine osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od godinu i deset mjeseci zbog ratovanja u Siriji i nedopuštenog držanja oružja. Ovakav scenarij - pojava recidivista, povratnika činjenja istih ili sličnih kaznenih djela povezanih s terorizmom i ekstremizmom, nagovijestio je ugledni američki stručnjak za borbu protiv terorizma te vanjsku i sigurnosnu politiku Adrian Shtuni. On je prije nekoliko godina upozorio na posljedice slabe kaznene politike, ponajprije u BiH koja je s Kosovom najviše pogođena odlascima i pridruživanjem stranim vojnim postrojbama te sudjelovanjem u terorističkim organizacijama. U BiH je, primjerice, za identično kazneno djelo terorizma ili pridruživanja stranim paravojnim formacijama u Siriji predviđena zatvorska kazna od četiri godine, a istodobno je u Sjedinjenim Američkim Državama najmanja kazna 13,5 godina. Najveća kazna zatvora u BiH od sedam godina izrečena je neformalnom selefijskom vođi Huseinu Bilalu Bosniću. On bi uskoro trebao izaći iz zatvora iako je na desetke Bošnjaka muslimana zaludio i poslao ih u smrt u Siriju ili pak da sudjeluju u stvaranju fiktivnoga kalifata. Veliki broj ljudi koji su svjedočili o njegovu (ne)djelu govori kako im je uništio obitelji te djecu poslao u ponor. Inače, 40 osoba je u BiH osuđeno za terorizam, a ukupno su dobili nepunih 88 godina zatvora, što je, po brojnim procjenama, posve neadekvatno djelima, kao i prijetnji koju oni predstavljaju za društvo. U ranijoj analizi koju je u časopisu Sentinel, pri Centru za borbu protiv terorizma namijenjenom kadetima vojne akademije West Point, objavio ugledni američki stručnjak za vanjsku i sigurnosnu politiku Adrian Shtuni, upozorio je kako povratak velikoga broja terorista s ovoga područja predstavlja najveće sigurnosno iskušenje. Pozivajući se na brojne domaće i strane izvore, američki stručnjak procjenjuje kako je na području pod nekadašnjim nadzorom ISIL-a ostalo oko 500 osoba, od čega dvije trećine čine žene i djeca. Navodi podatke po kojima je od 2012. oko 1070 državljana Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore putovalo u Siriju i Irak, primarno se pridruživši redovima Islamske države, a u manjem broju Al-Kaide Džabhat al-Nusra - koja se rebrendirala u Hay'at Tahrir al-Sham (HTS). Oko 460 ostalih vratilo se u svoje države državljanstva ili na ranija prebivališta. Većina se vratila do 2015. godine. Nekoliko drugih američka je vojska 2018. godine prebacila u Sjevernu Makedoniju nakon što su ih zarobile sirijske Demokratske snage pod vodstvom Kurda (SDF), čime je ta zemlja postala jedna od prvih u Europi koja je vratila borce Islamske države zatočene u Siriji.
Djeca kalifata
Repatrijacija je nastavljena u travnju 2019. godine, a Kosovo je prihvatilo transfer 110 osoba, od kojih 74 djece, 32 žene i četiri strana borca. Kasnije je BiH pristala vratiti tek nekoliko stranih boraca. Jednim od najvećih problema, uz nedostatak državnih kapaciteta za borbu protiv islamskoga terorizma, Adrian Shtuni smatra preblagi sustav kažnjavanja osoba osuđenih za terorizam, gdje je čak u BiH zabilježeno da jedan radikalni islamist ne provede ni dana u zatvoru jer je platio kaznu koja je bila manja od godinu dana. Platio je 15.000 dolara umjesto jednogodišnje zatvorske kazne. U prosjeku je 25 osoba, koje su procesuirane i osuđene na temelju presuda Suda u BiH, dobilo zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci za terorizam, uključujući i borbe u Siriji. Istodobno, prosječna je kazna u EU sedam godina, dok je prosječna kazna za kaznena djela povezana s Islamskom državom u Sjedinjenim Državama sredinom 2019. godine iznosila 13,5 godina zatvora. Najveći pak problem, ocijenio je, tek dolazi s djecom kalifata koja se još nisu vratila u zemlju.
