Prošle su godine maloljetnice u Bosni i Hercegovini na svijet donijele 158 djece, a najmlađa majka, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala je samo 13 godina.
Najviše beba, njih 105, kada je riječ o maloljetničkim trudnoćama, prošle godine rodile su 17-godišnjakinje, dok su 16-godišnjakinje rodile 36 živorođene djece. Nadalje, na svijet su 11 beba donijele 15-godišnjakinje, četiri 14-godišnjakinje te dvije 13-godišnjakinje. Liječnici upozoravaju na to da su maloljetničke trudnoće rizične s obzirom na to da se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke, piše Večernji list BiH.
Koliko je od spomenutih 158 maloljetnica rodilo u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, provjerili smo kod prof. dr. sc. Vajdane Tomić, predstojnice Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar. - U rodilištu SKB-a Mostar u 2020. godini, od ukupno 1741 porođaja, 5 ili 0,28% odnosi se na maloljetničke trudnoće. Od 5 spomenutih maloljetničkih trudnoća, jedna je završila prijevremenim porođajem s 35 gestacijskih tjedana, a dva porođaja dovršena su carskim rezom. U 2021. godini do današnjega dana bilo je ukupno 1613 porođaja, od kojih se pet odnosi na maloljetničke trudnoće. Dva porođaja dovršena su vakuumskom ekstrakcijom - kazala nam je prof. dr. sc. Tomić. Dakle, u odnosu na ukupan broj maloljetnih rodilja u BiH, u SKB-u Mostar to je dosta rijedak slučaj. Čak su i godine maloljetnih rodilja znatno bolje u odnosu na one u drugim dijelovima BiH. Kako nam je kazala dr. Tomić, najmlađa rodilja imala je 17 godina. Gotovo na pragu punoljetnosti. U 2020. godini, od ukupno pet maloljetničkih porođaja, dva su dovršena carskim rezom, što je 40%. - Učestalost carskog reza u našoj klinici za sve rodilje u 2020. godini iznosi 24%. U 2021. godini 2 ili 40% maloljetničkih porođaja dovršeno je operativno vakuumskom ekstrakcijom, a učestalost vakuuma za sve rodilje u našoj klinici iznosi 1 - 2% - kaže dr. Tomić. U SKB-u Mostar ne bilježi se trend porasta učestalosti maloljetnih porođaja, što potvrđuju podaci za posljednje dvije godine. Doktoricu Tomić upitali smo ima li informacije što se događa s tim mladim majkama, vraćaju li se roditeljima, partnerima, idu li u sigurne kuće..., na što nam je kazala kako se te mlade majke nakon porođaja uglavnom vraćaju doma te kako su maloljetničke trudnoće rizične jer se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke.
- Maloljetničke trudnoće i porođaji su rizični, što pokazuju navedeni podaci. U 2020. godini jedan od ukupno pet maloljetničkih porođaja završio je prijevremeno, što je visokih 20%, s obzirom na to da je sveukupna učestalost prijevremenih porođaja u našoj klinici 5,2%. Ako računamo za obje prikazane godine (2020. i 2021.), učestalost prijevremenih porođaja u skupini maloljetnica iznosi 10%, što je također dva puta više nego u općoj populaciji rodilja. Operacijsko dovršavanje trudnoća također je značajno češće, što povećava rizike za komplikacije u sljedećim trudnoćama i porođajima - objašnjava dr. Tomić. Psiholog Aleksandar Milić objašnjava da maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, ni spolnu ni tjelesnu, te da tako stupaju u nešto što im je nejasno, a zatim se suoče s posljedicama trudnoće.
- Trudnoća je svakako promjena stanja - i psihičkog i tjelesnog i biološkog. Budući da je u pitanju mlađa dob, koja je još u razvoju, postoje značajne posljedice na cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne, socijalne, intelektualne te, naravno, biološke - kazao je Milić za Nezavisne. U takvim situacijama, prema riječima psihologa, bez pomoći i razumijevanja drugih, ove osobe suočit će se s ogromnim životnim poteškoćama. - U takvim situacijama potrebna je podrška i roditeljima i okolini, kao i da se isključi bilo kakvo ignoriranje, odbacivanje ili stigmatizacija trudnice - navodi Milić.•
