Gospodarstvo i realni sektor, u sinergiji s medijima, kao i donositeljima ključnih odluka, mogu zajedno kvalitetnije komunicirati teme koje se tiču bolje pozicioniranosti i prepoznatljivosti domaćih proizvoda, a što je osobito važno u vremenima kada bh. ekonomski prostor napreduje prema jedinstvenom tržištu Europske unije i kada će trebati uložiti maksimalnu energiju i znanje kako bi se konkurentnost domaćih proizvoda podignula na višu razinu, piše Večernji list BiH. Konferencija pod nazivom “Mediji kao komunikator ekonomskih politika”, koja je održana u Sarajevu u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH, upravo je kroz tri panela: “Strateško komuniciranje ekonomskih politika”, Realni sektor u medijskom labirintu” te Potrošački etnocentrizam i mediji” ukazala na značaj medija kada je riječ o komuniciranju i približavanju ekonomskih politika javnosti, ali i kada govorimo o komuniciranju smjerom od Vlade prema javnosti, odnosno od realnog sektora prema javnosti.
Izv. prof. dr. sc. Marko Šantić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, u izjavi za Večernji list ukazao je na važne zaključke navedene konferencije koji će biti putokaz za djelovanje svim akterima u medijskom prostoru, a u kontekstu prvoga panela navedeno je kako bi bilo od iznimnog značaja omogućiti prepoznavanje dobrih vijesti iz domaćeg gospodarstva. Pritom je važan segment i osposobljavanje novinara u smislu da prepoznaju takve teme te ih onda plasiraju u medijski prostor, a što sa sobom donosi i željenu promjenu ukupnog ozračja i ambijenta. U pogledu drugoga panela predstavnici realnog sektora izrazili su zadovoljstvo dobrom suradnjom s medijima, pri čemu je navedeno i kako bi bilo dobro da mediji na neki način sukreiraju vijesti, a ne samo prenose iste, odnosno aktivna uloga medija može biti značajan segment osnaživanja domaćeg gospodarstva. Kako bi se takvo što postiglo, izražena je i ideja o plasiranju svojevrsnog ekonomskog priručnika za novinare koji se bave gospodarskim temama kako bi na jednom mjestu imali sve najbitnije pojmove i sastavnice koji će im pomoći u boljem oblikovanju i plasiranju vijesti koje mogu biti prepoznatljivije u medijskom prostoru.
Kada govorimo trećem panelu, Šantić je ukazao na kampanju i dodjelu znakova kao što su “Izvorno domaće” i “BH kvaliteta”, koje su zaštitili u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, a koji će ukazati na važnost promoviranja domaćih proizvoda. Istodobno, kako bi se ovaj segment dodatno osnažio, važno je njegovati sinergijski pristup medija, realnog sektora te Gospodarske komore i vlasti u cilju stvaranja boljeg poslovnog ambijenta. Naravno, na ovomu se neće stati jer je cilj Komore u suradnji s vladinim i realnim sektorom, akademskom zajednicom i medijima ubuduće, svake godine, realizirati znanstveno-stručnu konferenciju koja će tretirati ekonomske politike promatrane kroz političku, stručnu i znanstvenu prizmu te prezentiranu na pristupačan način široj javnosti.
Strukturne reforme
Pokrovitelj navedene konferencije bilo je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a medijski partneri Večernji list, FENA i Dnevni avaz, a ista je okupila, uz ostalo, i predstavnike realnog sektora koji su jasno ukazali na važnost medija. Naravno, isti će dobiti i dodatnu težinu u onomu što sada slijedi za BiH, a odnosi se na obveze koje će trebati ispunjavati na europskom putu zemlje. U tom smislu mediji će imati značajnu ulogu kada govorimo o poboljšanju pozicije ekonomskih tema u vremenu kada je ključni izazov za BiH provedba strukturnih reformi po pojedinim sektorima društva, uključujući i gospodarstvo te povećanje produktivnosti i ostvarenje ekonomskog rasta baziranog na održivosti. Povećati konkurentnost, osnažiti ljudske potencijale te izravno utjecati na demografske prilike mora biti prioritetno pitanje o kojemu ovise sva druga pitanja u državi koja će uskoro dobiti pregovarački okvir za EU, odnosno započeti provedbu reformi koje se od nje traže i kroz povijesno značajni Plan rasta za zemlje zapadnog Balkana. Zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije (FENA) Ilija Musa bio je jedan od panelista na drugom panelu o temi “Realni sektor u medijskom labirintu” te je tom prilikom naglasio kako ovakvi događaji pokazuju kako bi realni sektor i gospodarstvo u cjelini trebali komunicirati s medijima, ukazavši na važnost podizanja suradnje između medija i gospodarstva u cilju upoznavanja javnosti s onim što se zapravo događa u našem gospodarstvu. Musa je objasnio i kako rasprava koja se odnosi na temu snalaženja gospodarstva u medijskom labirintu treba pomoći u izgradnji boljih odnosa s javnošću gospodarskih društava, ali i olakšati medijima tako da mogu iskomunicirati sve ono što gospodarstvo očekuje od njih te upoznati gospodarstvo s onim što tržište očekuje, s druge strane, od gospodarstva.
Govoreći o tematici proizvoda i brendova, potpredsjednik u AS Holdingu za razvoj proizvoda, brendova i marketing Edhem Numić rekao je da sam kriterij “domaći proizvod” ne prodaje neki proizvod, nego da se prvo mora raditi na kvaliteti proizvoda.
Kvaliteta proizvoda
- To je ono osnovno i kada radimo velike projekte, pogotovo u AS Holdingu, koji ima od 25 do 30 brendova u naših 20-ak tvrtki, najprije radimo na kvaliteti proizvoda - kazao je on. Objasnio je i da kada proizvod zadovoljava kvalitetom i cijenom, onda se ljudi odlučuju za domaći proizvod. U kontekstu odnosa s medijima dodao je i kako se pokušava skrenuti pozornost, prije svega, prema njihovim kvalitetnim proizvodima i različitim temama. Neke od tema koje su bile posebno uspješne tiču se izvoza i mediji često prenose informacije o uspjehu njihovih brendova kao što su, naprimjer, Zlatna džezva i kremni namaz Maza. Osim toga, tu su i proizvodi Klasa – brašno, keks, bosanski lokum i drugi. Direktorica Relax tours turističke agencije i Pino Nature hotela Aida Terzić ukazala je pak na značaj promocije ekonomskih tema te afirmativnog medijskog pristupa turizmu, kao i brojnim resursima i bogatstvima.
U tom kontekstu potvrdila je kako imaju iznimno dobru suradnju s medijima koja je, kada je riječ općenito o turističkoj oblasti, posebno bila izražena tijekom pandemije u komuniciranju s vlastima i klijentima kako bi se održalo turističko gospodarstvo. Poseban segment podizanja konkurentnosti gospodarstva pak vezan je uz promociju kvalitete domaćih proizvoda, kroz njihovu bolju vidljivost, ali i pozicioniranost, kao i zaštitu. Stoga je važno ukazati na projekt koji provodi Gospodarska komora FBiH, a odnosi se na vizualno označavanje bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga znakovima – “BH kvaliteta”(BH Quality) i “Izvorno domaće” (BH Creation). Znakovi “BH kvaliteta” i “Izvorno domaće” namijenjeni su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete bh. proizvoda, proizvodnih tehnologija i usluga, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije te promociji Bosne i Hercegovine i stvaranju bosanskohercegovačkoga identiteta na svjetskom tržištu.
Šantić je u tom kontekstu objasnio kako se pravo uporabe znaka “BH kvaliteta” dodjeljuje proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji/e su proizvedeni na području Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno uslugama koje se pružaju na području FBiH, dok se pravo uporabe znaka “Izvorno domaće” dodjeljuje proizvodima i uslugama koji/e posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini “BH kvalitete”, a nastali/e su kao rezultat bh. tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.
Projekt se provodi u suradnji s Vladom Federacije BiH i Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta kroz promotivnu kampanju “Ja BiH naše”, a kada se tomu doda mogućnost sinergijskog odnosa s medijima koji u ulozi komunikatora, ali i sukreatora određenih poteza u tom smislu, mogu imati strateški značaj, otvaraju se nove perspektive razvoja domaće ekonomije.
