Odakle BiH uvozi hranu? Čijeg su podrijetla voće i povrće na tržnicama te koji je udio domaćih proizvoda na policama? Pitanja su koja s pravom postavljaju bh. građani. Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Zabrinjavajući je podatak kako oko 75 posto hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a što je najlošije, u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice te mlijeko i mliječne proizvode. Nažalost, BiH je zemlja koja uvozi veliki broj finalnih proizvoda, a koje proizvodi sama ili raspolaže resursima za takvo nešto. Voda je na prvom mjestu takvih proizvoda, što je zaista apsurdno jer cijela naša regija posebno je bogata vodama ili, bolje reći, izvorima pitke vode. Posebno zabrinjava podatak da smo prije nekih pet godina iz inozemstva uvozili 65%, a danas čak 75% hrane, što je posljedica smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Tako smo u osam mjeseci ove godine uvezli gotovo 300 milijuna KM mesa i mesnih prerađevima, 325,4 milijuna KM žitarica, proizvoda na bazi žitarica i brašna te proizvoda mlinske industrije, 96 milijuna KM mlijeka i mliječnih proizvoda. S druge strane, svih ovih proizvoda smo od početka godine izvezli u vrijednosti od 217 mil. KM, što je gotovo 3,5 puta manje od njihove uvezene vrijednosti. Najveći vanjskotrgovinski deficit BiH bilježi kod žitarica, kojih smo u ovoj godini izvezli u vrijednosti od 19 mil. KM, dok smo uvezli čak 168,6 milijuna KM. Samo tijekom prošle godine iz raznih dijelova svijeta uvezli smo oko 250 mil. KM vode, kruha i pekarskih proizvoda, uglavnom iz zemalja EU, ali i iz daleke Azije - najčešće Irana, Izraela, Afganistana, Jordana. Prema podacima VTK BiH, prošle godine je u BiH uvezeno vode u vrijednosti od 128 milijuna KM, a kruha i peciva 122,5 milijuna KM. Izvoz ovih proizvoda, s druge strane, jedva doseže četvrtinu, u najboljem slučaju, trećinu uvozne vrijednosti. Iz Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije za Blic su kazali kako je BiH, zbog skučenih proizvodnih kapaciteta, prisiljena neke prehrambene proizvode uvoziti. - Problem je što uvozimo i one robe koje možemo proizvesti sami, bar za potrebe domaćeg tržišta, samo da imamo veće poticaje i da je tržište uređenije. Činjenica je da nekontrolirani uvoz guši domaću proizvodnju. Ne treba zanemariti ni nedovoljna ulaganja da bi se poljoprivreda mogla brže razvijati - kazao je predsjednik Udruge Ljubo Maletić. Ne jedemo samo meso i prerađevine od mesa nego i žitarice te mlijeko i mliječne proizvode iz uvoza. U BiH je od početka godine uvezeno 52,346.866 kg povrća. U istom razdoblju izvezli smo 15,569.605 kg. Voća smo uvezli 129,791.022 kg, a izvezli 45,019.423 kg. Da stvar bude još lošija, u BiH se u velikim količinama iz EU uvozi meso najlošije kvalitete, što je potvrdio i državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.
Za vlastite potrebe BiH proizvodi samo četvrtinu hrane
Meso, mlijeko i mliječni proizvodi koje bh. građani jedu uglavnom su iz uvoza
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
