Povoljni klimatski uvjeti, kvalitetno i nekontaminirano poljoprivredno zemljište, veliki broj autohtonih proizvoda, tradicija proizvodnje... samo su neki od potencijala koje bi BiH mogli dovesti na zavidno mjesto kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. No, unatoč tomu, poljoprivredni potencijali u BiH, nažalost, nisu dovoljno iskorišteni.
Poljoprivredni potencijali
Kada je riječ o klimatskim uvjetima i proizvodnji, u ovoj godini oni su bili i više nego dobri, što je za Večernji list potvrdio Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH. - Sam početak godine nije ništa posebno obećavao, ali gledajući neke parametre, može se reći kako je do sada godina bila i više nego dobra kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Istina, u voćarstvu smo imali nekih malih problema zbog neočekivanog mraza, ali u konačnici štete nisu bile velike, čime su zadovoljni i sami proizvođači. Iako je ova godina zbog pandemije koronavirusa bila loša za cijelu ekonomiju, u poljoprivredi u BiH dogodili su se i neki pozitivni pomaci. Bila je koliko-toliko dobra sinergija između poljoprivrednika i vlasti. Svi su se probudili i počeli su malo više cijeniti poljoprivredne potencijale.
Vlasti su vidjele da su poljoprivrednici vrlo važni, da hoće, mogu i trebaju proizvoditi, a sada ih trebaju nastaviti poticati i olakšati im, koliko god je to moguće, rad u poljoprivredi koji je ionako sam od sebe težak i omogućiti im da svoje proizvode plasiraju na tržište, bilo da je riječ o domaćem ili inozemnom. Vidjeli smo već ranije da su proizvodi uzgojeni na bh. tlu već imali uspjehe te da su prepoznati na europskom tržištu - priča za "Večernjak" Bićo u razgovoru navodeći neke od proizvoda koji se izvoze. - Svaki put kada se neki od proizvoda nađe na europskom tržištu, ta vijest odjekne, veseli nas, ali i daje nam zadatak da nastavimo s radom. Tako imamo kvalitetnu junetinu koja se izvozi u Tursku, mlijeko, krumpir, sireve, jabuke... - kaže nam Bićo u razgovoru. Osim navedenih proizvoda, šljiva uzgojena na bh. tlu ove godine postignula je dobar uspjeh u izvezenim količinama u zemlje Europske unije, a ova slasna vrsta voća prvi put je stigla do Danske i Švedske. I tone paprike uzgojene u Hercegovini, točnije na plantažama na Mostarskom blatu, svoje će mjesto naći na europskom tržištu. Kornišoni su također jedan od proizvoda koji je dobio “zeleno svjetlo” kada je riječ o izvozu u europske zemlje.
Suad Selimović, predsjednik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori Tuzlanske županije, kaže za Nezavisne kako je lani izvezeno oko 3500 tona kornišona, a ove godine se očekuje da će izvoz premašiti 6000 tona. On kaže kako je Njemačka uvelike postala ustaljeno i tradicionalno tržište za kornišone iz BiH, jer je njihovo stanovništvo zadovoljno načinom naše proizvodnje.
Dobri rezultati
I pogon za preradu bijelog luka u Ljubinju bilježi dobre rezultate. Tako se češnjak proizveden u Hercegovini već našao na stranom tržištu, a jedu ga Slovenci, Austrijanci, Danci... Ove godine pravi “bum” napravljen je sa srijemušom, medvjeđim bijelim lukom, a sve otkupljenje i prerađene količine, unatoč koroni, stigle su na tržište Europske unije.•
