Dervo Sejdić, predsjednik Romskog informativnog centra “Kali Sara”, laureat Večernjakova pečata s Jakobom Fincijem, gorljivi je politički aktivist i borac za prava Roma. Osim što se zalaže za prava svoga naroda, Sejdić pomaže i drugim marginaliziranim skupinama, a obnaša dužnost savjetnika gradonačelnice Sarajeva. Za svoj aktivizam nagrađen je brojnim priznanjima: 2010. Najeuropljanin (nagradu dodijelio Europski pokret u BiH), 2013. Osoba godine s kolegom Fincijem na Večernjakovu pečatu, 2014. Zlatna plaketa Lige humanista svijeta - Liga humanista BiH, 2016. Zlatna plaketa “Ahdnama sultan Fatiha” - Građanski pokret u BiH, 2023. Zahvalnica Grada Sarajeva za doprinos u zaštiti ljudskih prava Roma te mnogim drugim nagradama i priznanjima za političku, socioekonomsku i kulturnu inkluziju.
Večernji list: Gospodine Sejdiću, jeste li zadovoljni položajem Roma u BiH i, ako niste, što bi trebalo uraditi da se taj položaj poboljša?
- Naravno da nisam zadovoljan. Uvijek može bolje ako ima političke volje, a političku volju cijenim po proračunskim izdvajanjima za društvenu uključenost Roma. Naime, od 2009. do 2015. godine državni grant za provedbu akcijskog plana BiH iznosio je tri milijuna KM. Dolaskom ministrice Semihe Borovac na čelo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH spomenuti grant se neprestano smanjuje do iznosa od 1,350.000 KM za 2021. godinu. U istom razdoblju BiH potpisuje Poznansku deklaraciju kojom se obvezuje na uvećanje financijskih izdvajanja te usklađivanja strateških dokumenata s EU platformom socijalne uključenosti Roma do 2030. godine. Smanjivanje državnog granta izravno utječe na niže razine vlasti u kreiranju i provedbi projekata iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. Veliki broj planiranih projekata odbačen je zbog nedovoljne financijske potpore.
Večernji list: Koji problemi najviše muče romsku populaciju?
- Problem ekonomske i socijalne krize najviše pogađa romsku populaciju, osobito ako se uzme u obzir loš ili nikakav odgovor državnih vlasti na saniranje posljedica pandemije COVID-19. Ova situacija čini da se značajan broj romskih obitelji odlučuje na migracije u zemlje zapadne Europe, odakle nerijetko budu vraćene nakon nekoliko mjeseci, što onda utječe na proces obrazovanja djece Roma. Mnogi od njih nikad ne nastave svoje školovanje. Inače, obrazovanje Roma je prioritet prioriteta, a tu opet imamo loš odgovor države. Naravno, migracije jesu veliki problem, ali, nažalost, ne i jedini. Značajan broj romske djece i nakon što završi osnovnu školu ne nastavlja s obrazovanjem jer nisu konkurentni na natječajima za upis u srednje škole. Zbog loše razine kvalitete njihova obrazovanja, eksterne mature jednostavno ih eliminiraju iz redovitog obrazovanja. Problem zapošljavanja Roma i dalje je praćen stereotipima, predrasudama i diskriminacijom od poslodavaca. Jednostavno, država nema odgovarajuće političke instrumente kako prevladati nepovjerenje poslodavaca prema Romima. Treba naglasiti da smo u posljednjih desetak godina uspjeli zaposliti 40-50 Roma u privatnim tvrtkama, nešto manje u javnim, ali sva ta pozitivna statistika tijekom pandemije koronavirusa vraća nas na početak. Mnoge manje privatne tvrtke otpustile su Rome kao višak radne snage jer tvrtke nisu poslovale.
Večernji list: Kakva je situacija sa stambenim zbrinjavanjem Roma? Poznato je da većina živi u teškim uvjetima.
- Kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje Roma, Bosna i Hercegovina do 2019. godine bilježila je značajan uspjeh, čak oko 1000 stambenih jedinica je izgrađeno illi obnovljeno, što je najznačajniji rezultat u ovoj regiji. Međutim, treba naglasiti da je još oko 4500 romskih obitelji u potrebi za prikladnim stambenim zbrinjavanjem. Pozitivna praksa je, nažalost, u padu zbog nedovoljnog proračunskog izdvajanja, ali i nespremnosti državnih politika da se osigura novac iz europskih fondova. Česte blokade u radu institucija Bosne i Hercegovine prouzročile su stagniranje u stambenom zbrinjavanju Roma, ali i proizvele nepovjerenje kod inozemnih donatora.
Večernji list: Nameće se problem i zdravstvene zaštite?
- U sustavu zdravstvene zaštite, nažalost, još je uvijek oko 30 posto zdravstveno neosiguranih Roma, pretežito u Federaciji Bosne i Hercegovine, ponajviše zbog neusklađenosti zakonskih rješenja, ali i ograničenja unutar zakona. Ono što brine jesu zdravstveno neosigurana djeca u dobi od 0 do 15 godina, što je problem od županije do županije. Ova različitost županijskih zakonskih (ne)rješenja značajna je prepreka i kada je socijalna zaštita djece u pitanju. Neki roditelji, zbog različitog zakonodavnog okvira i tumačenja istih, nisu u prigodi ostvariti dječji dodatak. U jednoj županiji prepreka je ako su u rodnom listu upisana oba roditelja djeteta, u drugoj pak županiji opet ako nisu upisani, prepreka su za ostvarenje dječjeg dodatka, pa i onda kada žive u izvanbračnoj zajednici, odnosno ako nisu vjenčani.
Večernji list: Uskoro će 14 godina od presude “Sejdić - Finci”. Vi ste čak uputili i vlastiti prijedlog izmjena Ustava BiH u izbornom zakonodavstvu BiH, ali ništa se nije promijenilo. Što mislite da bi trebalo uraditi kako svi narodi i građani ove zemlje mogli biti ravnopravni?
- Da, u prethodnom sam razdoblju obavio razgovore, a tom prigodom uručivao i svoj prijedlog izmjene Ustava i Izbornog zakona, s liderima najznačajnijih političkih stranaka u Bosni I Hercegovini. U svom prijedlogu pokušavam balansirati individualna s kolektivnim pravima. Lijevo orijentirane političke stranke su načelno prihvatile moj prijedlog, uz manje izmjene, koje jesu u skladu s mojim razmišljanjima. Međutim, moj prijedlog nije prihvatljiv za desno orijentirane političke stranke jer, kako kažu, “dovodi u pitanje” konstitutivnost naroda. Po meni, “vitalni nacionalni interes” štiti se kroz domove naroda, ali u isto vrijeme smanjuje mogućnost blokade u donošenju odluka. U razgovoru s visokim predstavnikom OHR-a gospodinom Schmidtom, ali i drugim predstavnicima međunarodne zajednice, predložio sam da se organizira znanstveni simpozij uz prethodno obavljene konzultacije sa svim relevantnim subjektima uz angažman stručnjaka ustavnog i međunarodnog javnog prava, gdje bi polazna osnova konzultacija bio upravo moj prijedlog. Pokrovitelj ovih konzultacija bio bi Ured OHR-a.
Večernji list: Predsjednik ste Romskog informativnog centra “Kali Sara”. Približite nam aktivnosti svoje udruge i na što ste najviše ponosni?
- Ponosan sam jer sam osnivač Pokreta Roma u Bosni i Hercegovini od 1994. godine, ali i suosnivač udruge “Kali Sara - Romski informativni centar” opredijeljene za političku, ekonomsku, socijalnu i kulturnu emancipaciju Roma. U okviru naše udruge fokus je stavljen na obrazovanje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstvenu zaštitu te borbu protiv diskriminacije Roma.
Ponosan sam jer sam sudionik rasprava u donošenju Zakona o zaštiti nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini i svih strateških dokumenata za integraciju i inkluziju Roma u Bosni i Hercegovini.
Ponosan sam jer smo jedina romska organizacija koja je Bosnu i Hercegovinu uključila u program “Dekada za Rome 2005. - 2015.” i bili kontakt-organizacija za izvještavanje o napretku, kroz monitoring izdvajanja financijskih sredstava i provedbe projekata.
Jedno od najznačajnijih postignuća su standardizacija romskog jezika 2010. - 2011. godine te izrada slikovnica za predškolski uzrast na romsko-bosanskom jeziku.
Ponosan sam što smo jedina romska organizacija u Europi koja je voditelj REYN mreže za rani rast i razvoj djeteta. Ponosan sam jer smo jedina romska organizacija koja je uradila program i pravilnik za borbu protiv diskriminacije djece u procesu obrazovanja.
Također sam ponosan jer je od 1000 stambenih jedinica malo onih koje su izgrađene bez mog angažmana i doprinosa udruge “Kali Sara - RIC” te što smo jedina romska organizacija koja je financirana iz fondova Europske unije. Ponosan sam jer smo dali puni doprinos u naknadnom upisu djece Roma u matične knjige rođenih.
Ponosan sam i na to što “Kali Sara - RIC” daje nemjerljiv doprinos u borbi protiv trgovine ljudima, zloupotrebe djece u radnoj i seksualnoj eksploataciji te što smo dio državnog mehanizma za borbu protiv trgovine ljudima. Ponosan sam što je izvršna direktorica naše organizacije Sanela Bešić dobitnica prve nagrade “Zlatna plaketa Europske unije” za Romkinju u doprinosu za inkluziju Roma u Bosni i Hercegovini.
Večernji list: Vašu borbu za prava Roma i manjina prepoznao je i Večernji list dodijelivši vam nagradu Večernjakov pečat. Što vam predstavlja to priznanje?
- Meni, vjerujem i drugim laureatima, predstavlja čast, ponos i obvezu da nastavim svoj rad jer me priznanje Večernjakov pečat na to obvezuje. Čast je biti u društvu laureata Večernjakova pečata, ponos - jer sam kao Rom dobio priznanje za svoj rad i obveza u kojoj mi Večernjakov pečat daje dodatnu energiju u borbi za ljudska prava.
Ovo priznanje je dokaz da nisam uzalud upalio svjetlo, ma koliko se ono nekom činilo da je malo.
Večernji list: Tko vam kao udruzi najviše pomaže? Imate li podršku od izvršnih vlasti u BiH?
- Pomoć udruzi ne dolazi sama, za pomoć se morate izboriti svojim radom, projektiranjem, kvalitetnom provedbom i rezultatom. Do sada najveću pomoć udruga je ostvarila kod međunarodnih donatora prijavljivanjem s projektima i temama u trendu. Istina, bilo je projekata podržanih od institucija na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, ali u manjem obujmu i s manjim budžetiranjem.
Večernji list: U javnosti se često špekulira o brojnosti pripadnika romske manjine u BiH, a mislim da točan broj nitko ne zna.
- Potpuno ste u pravu kada kažete da se o broju Roma u Bosni i Hercegovini špekulira i da nema točnih statističkih podataka. Problem datira iz ranijih vremena, ali i u novije vrijeme nema zainteresiranosti institucija za izradu kvalitetne baze podataka. Drugi problem je popis stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini koji je, po mom skromnom mišljenju, više bio politički, a ne socijalni zbog različitih zahtjeva većinskih naroda i etnonacionalističkih političkih stranaka. Naravno da je problem i kod izjašnjavanja/deklariranja koji je proizveo popis anketnim upitnikom i realnim strahom kod Roma zbog diskriminacije. I na kraju, problem je čestih migracija Roma prema zemljama zapadne Europe, iz koje nerijetko budu deportirani.
Večernji list: Kako vidite budućnost BiH i romske zajednice u njoj?
- Iskreno vjerujem da će budućnost Roma u Bosni i Hercegovini biti bolja od današnje stvarnosti. Vjerujem da će se smanjenjem korupcije i nepotizma osigurati i više ravnopravnosti i jednakih prilika za sve građane Bosne i Hercegovine, pa i za Rome. Vjerujem da će se razvojem demokracije i europskih standarda u Bosni i Hercegovini stvoriti klima koja će, ako ništa drugo, usporiti odlazak, a pojačati povratak mladih, stručnih i sposobnih, među njima i Roma.
Siguran sam da je “mjesto za Rome pod suncem koje grije iznad Bosne i Hercegovine”.
