Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 6. listopada, bit će višestruko zanimljivi. Uz to što predstavljaju test popularnosti aktualnih stranaka na vlasti i u oporbi, standardno će biti arena za prebrojavanje krvnih zrnaca pojedinih naroda u sredinama koje su preživjele brojne traume te su zarobljene od politika koje na tome grade vlastite mitove, piše Večernji list BiH. Desetak je takvih sredina, uključujući Mostar, Stolac, Srebrenicu, a ništa manje zanimljivo neće biti ni u glavnim sredinama političke i ekonomske moći za koje se bore bošnjačke i srpske stranke - u Sarajevu i Banjoj Luci. Nakon što je okončana procedura s predajom prijava stranaka, pojedinaca i koalicijskih lista, slijedi najzanimljiviji dio posla, a to je definitivno slaganje lista, zbog čega raste nervoza unutar većine stranaka. Na predstojećim izborima birat će se 58 općinskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina, 21 gradsko vijeće u Federaciji Bosne i Hercegovine, 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 31 gradonačelnik i Skupština Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine. Ukupni troškovi izbora procjenjuju se na oko 19 milijuna maraka. Pravo glasa imat će nešto više od 3,4 milijuna birača upisanih u središnjih birački popis, dok pak državljani BiH koji su u inozemstvu mogu se prijaviti za glasanje putem portala e-Izbori do 23. srpnja, a do istoga datuma raseljene osobe mogu izvršiti promjenu biračke opcije.
E-prijava
Od ovih izbora promijenjena je i prijava političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na izborima pa su se mogli registrirati putem online portala Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. U Mostaru će se izbori opet svesti na obračun istočne i zapadne obale (većinski bošnjačkog i hrvatskoga dijela), uz iznimku nekoliko neovisnih kandidata koji djeluju preko nacionalnih linija. Ovdašnji izbori su specifični jer se održavaju po mješovitom proporcionalnom sustavu predstavljanja. Naime, 22 mandata biraju se u šest različitih gradskih područja te 13 s jedinstvene gradske liste. Gradonačelnika se, kao i u slučaju Sarajeva, bira kroz Gradsko vijeće, što je, međutim, rezultat nametnutih propisa međunarodne zajednice za ovo najveće hercegovačko središte. Za sada su dvije velike bošnjačke političke koalicije odlučile nastupiti na izborima. Uz SDA stali su marginalni BPS Sefer Halilović te još marginalniji BH Zeleni. Drugu koaliciju čine DF, NES, SBiH i PMP. Očekuje se kako će samostalno na izbore HDZ BiH i Hrvatska republikanska stranka te SDP BiH, koji nije najavio nikakva koaliranja. Koalicija SDA najavila je podizanje napetosti iniciranjem tema oko izgradnje vjerskih objekata, kao i izborom Bošnjaka pod svaku cijenu za gradonačelnika Mostara. Uostalom, to je državni ministar Sevlid Hurtić i objasnio, kazavši da je takvo što imperativ i u drugim važnim sredinama poput Brčkog, Srebrenice, Mostara... Istodobno, koalicija koju predvodi DF glavni je naglasak stavila na izgradnju Mostara kao "građanskoga" središta, ali uz uvažavanje svih nacionalnih skupina. Hrvatske političke opcije do sada pak nisu izišle s ključnim porukama, a za pretpostaviti je da će se vladajući HDZ BiH, koji je imao gradonačelnika Marija Kordića, kititi napretkom koji je postignut u posljednje nepune četiri godine vladavine. Na bošnjačkoj političkoj sceni najzanimljivija će biti bitka za Sarajevo, gdje će snage odmjeriti SDA s partnerima protiv vladajuće "trojke" koju čine SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, kojima se svakodnevno mjeri koliko su izdali ideju Bosne i Bošnjaka. U općini Stari Grad u Sarajevu aktualni načelnik Irfan Čengić (SDP) ponovno će se kandidirati, a protukandidat će mu biti Dženan Selimbegović iz SDA. U Centru pak aktualni načelnik Srđan Mandić ide po drugi mandat, ali je ostao bez široke podrške koju je imao na prethodnim izborima. Naša stranka je podržala Mandića, a potporu je iskazao i SDP BiH. Problem Mandiću predstavlja Narod i pravda, odnosno zamjenik predsjednika stranke Kemal Ademović. Radi se o bivšem šefu tajne bošnjačke policije AID-a u vrijeme čijeg se mandata u Sarajevu dogodilo više narazriješenih ubojstava, među kojima i ono Joze Leutara. Mandić je prstom upro upravo u njega, tvrdeći kako su problem s njegovim imenovanjem nezakonita djelovanja.
Sukob u "trojci"
- Problem s lokalnim odborom Naroda i pravde više nije samo političke prirode, već to sada ulazi u zonu nezakonitog djelovanja. Mislim da iza svega stoji Kemal Ademović. Sve je počelo prije dvije godine, kad je on za stranicu Naroda i pravde izjavio da je najveća pogreška te stranke bila što je mene podržala. To me šokiralo - rekao je kandidat Naše stranke. U Novom Sarajevu situacija je obrnuta. Načelnik Hasan Tanović (SDP) ima potporu Naše stranke i NiP-a, a obje stranke žele kandidirati svoje ljude za poziciju načelnika. Aktualna gradonačelnica Benjamina Karić, poznata po nacionalističkom populizmu, također ide u utrku za poziciju načelnika. U Srebrenici su Bošnjaci svojom podjelom vjerojatno ponovno trasirali pobjedu srpskom kandidatu. U Banjoj Luci će se glavni obračun voditi između SNSD-ova bloka te Draška Stanivukovića, ali i opcije koju predvodi Jelena Trivić te Igora Radojičića koji se nedugo nakon razlaza sa SNSD-om odlučio ponovno reaktivirati. Liječnik dr. Nikola Šobot bit će kandidat SNSD-a za gradonačelnika. Unutar hrvatskog bloka iskušenja bi moglo biti u Žepču zbog podjele na dva bloka, koje suštinski predvode HDZ-ov Mato Zovko te kandidat Andrej Kajić, koji je bivši HDZ-ovac i svojedobno je bio ministar financija Zeničko-dobojske županije. Zbog toga bi gradonačelnik mogao postati kandidat SDA.
