Franjevački samostan u Tolisi s crkvom duhovno je središte Posavine i mjesto koje je u svojoj novijoj povijesti u Domovinskome ratu bilo mjesto molitve, ali i života i smrti. Franjevci su oduvijek dijelili sudbinu svojega naroda, pa su i u tim sudbonosnim trenucima otvorili svoja vrata za Ratnu bolnicu u kojoj su spašavani brojni životi branitelja i civila, piše Večernji list BiH. Nacionalni je to spomenik kulture pod čijim je krovom ponikao i jedan od najljepših muzeja u BiH - “Vrata Bosne”. U tom je muzeju pohranjen kompleksan muzejski postav iznimno rijetke i vrijedne arheološke, numizmatičke, etnološke i druge povijesne građe vezane uz višemilenijsku kulturu življenja na području Bosanske Posavine. Potpisivanjem ugovora o osnivanju Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa “Vrata Bosne” kao javne ustanove za trajno obavljanje muzejske djelatnosti, stvorene su pretpostavke za daljnje razvijanje muzejske djelatnosti u širokoj lepezi kulture. Ova bi godina trebala u tom segmentu otvoriti novo poglavlje u oblasti razvoja muzejske djelatnosti, očuvanja bogate kulturne baštine posavskoga kraja i mogućnosti razvitka drugih područja, uz ostalo, u Posavini kao turističkoj destinaciji s povijesnom težinom.
Muzejska djelatnost
- Napravili smo ovaj važan prvi korak, no pred nama je još puno posla kako bismo dosegnuli željenu razinu muzejske djelatnosti sukladno svim zakonskim propisima na dobrobit ove sredine i šire javnosti kojoj će biti dostupne vrijedne muzejske zbirke - ističe predsjednik Vlade PŽ-a Đuro Topić. Gvardijan fra Mario Jurić smatra projekt uređenja muzejske oblasti važnim te ističe potporu županijske Vlade u realiziranju tog projekta. Za privremenog ravnatelja muzeja imenovan je Marko Matolić. Muzejska djelatnost obuhvaća prikupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi, objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sustava.
Šetnja kroz povijest
Kada i službeno svoja vrata otvori muzej simboličnog imena “Vrata Bosne” (ime koje određuje posavski zemljopisni položaj kao graničnoga područja ulaska u BiH, ali i vrata prema EU), muzejski postavi će posjetitelje povesti kroz povijesnu priču Posavine i šire regije. Stručnjaci Zemaljskog muzeja u Sarajevu s najvećom su pozornošću postavili izložbeni dio muzeja s postavima i vrijednim izlošcima iz oblasti numizmatike, arheoloških nalaza, etno postave. Sve to rječito govori o bogatoj i burnoj povijesti Posavine, ali i o globalnim povijesnim kretanjima. Dio izložbenih eksponata pokazuje naseljavanje u okolici Tolise i Orašja, kada su prvi zemljoradnici došli u srednjem i kasnom neolitiku na to posavsko granično područje i kada se rijekom Savom razvijala trgovina između istoka i zapada. - Rijeka Sava je tijekom povijesti bila žila kucavica Bosanske i Slavonske Posavine, o kojoj su stanovnici njezine lijeve i desne obale uvijek bili ovisni. Poplave su donosile zlo, ali nisu umanjile prirodnu ljepotu Posavine i njezinu bogatu povijesnu baštinu - ističe fra Perica Martinović pri opisivanju detalja povijesti posavskoga kraja.
Vrijedna knjižnica
Vrijedna isticanja je muzejska knjižnica, ne samo zbog bogatstva više od 12.000 naslova starih knjiga, od kojih je najstarija iz 1525., s dijelovima inkunabule ugrađene u korice starih knjiga, već i po policama starim više tisuća godina. Knjižnicu krase police od višestoljetnog crnog hrasta abonosa koji je pronađen na posavskim riječnim lokacijama. Od abonosova drva urađen je i apartman u kojem je krevet star 5600 godina. U sklopu velikog projekta je i obnovljeno dvorište koje sa svojim stazama, hortikulturom i ukupnim uređenjem daje jedinstveni te, rekli bismo, primjereni okvir vrijednom nacionalnom spomeniku crkve Uznesenja Blažene Marije u Tolisi i Muzeju “Vrata Bosne”
