Tijekom proteklih dana eksternu maturu polagalo je 4200 učenika iz 79 osnovnih škola Sarajevske županije. Polagali su testove iz bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i književnosti, engleskog jezika kao prvog stranog jezika te iz matematike, piše Večernji list BiH.
Uz njih, na obvezne provjere znanja stečenog tijekom devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja idu još samo osnovnoškolci iz Tuzlanske županije. U ovoj županiji, osim osnovnoškolaca, obveznu eksternu maturu polažu i srednjoškolci. Kako je već navedeno iz Pedagoškog zavoda Tuzlanske županije, ove je godine na maturu u ovoj županiji izišlo više od 3900 učenika srednjih škola iz TŽ-a. Rezultati testiranja bit će vrednovani prilikom upisa na visokoškolske ustanove. Bolji rezultati olakšat će im upis na fakultet. Uz učenike iz ove županije, maturi su pristupili i deseci učenika iz ostalih županija koji su zainteresirani za studiranje na području Tuzlanske županije.
- Rezultati mature priznaju se i na fakultetima u Hrvatskoj, izvan BiH - rekao je nedavno Nikola Čiča, ravnatelj Pedagoškog zavoda Tuzlanske županije. Inače, polaganje eksterne mature u ovoj županiji odvija se u kontinuitetu već dugi niz godina u srednjim školama, a u posljednjih pet godina obvezno je i u osnovnim školama. Cilj polaganja mature je provjera znanja učenika pod jednakim uvjetima i na isti način, ali i provjera kvalitete obrazovnog procesa u Tuzlanskoj županiji. Na eksternoj maturi učenici imaju priliku pokazati rezultate svog rada i stečeno znanje tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Kako su naveli iz Pedagoškog zavoda ove županije, ova institucija već 17 godina provodi eksterne mature. Iz Ministarstva obrazovanja ove županije objasnili su kako su eksterne mature nešto što se provodi kako u zemljama okružja tako i u Europskoj uniji, a kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, upravo ova županija prednjači jer su, sagledavajući rezultate matura, uvidjeli kako je neke od nastavnih programa potrebno mijenjati i prilagođavati učenicima. To su u ovoj županiji učinili i čine. Polaganje mature organizira se u još nekim županijama, međutim, uglavnom je riječ o modelima dobrovoljnog pristupa. Dakle, učenike ništa ne obvezuje da pristupe ispitima znanja. Ipak, rezultati testova onih koji su proteklih godina pristupili ovom vidu provjere znanja ukazali su da oni itekako imaju smisla.
Naime, velik broj učenika sa znanjem pokazanim na tzv. probnim maturama ne bi mogao zadovoljiti tražena znanja na državnoj maturi u RH ili pak na prijamnim ispitima u BiH. Ipak, kako bi se stvorila prava slika o kvaliteti obrazovanja učenika na području Bosne i Hercegovine, potrebno je provesti jedinstveno testiranje. Već godinama postoji inicijativa uvođenja polaganja jedinstvene mature na razini države, međutim, njezina je realizacija vrlo upitna. Problem je prvenstveno u činjenici što BiH nema državno ministarstvo obrazovanja koje bi se trebalo baviti ovim pitanjem, odnosno donijeti jedinstvenu formulu koja bi se koristila na prostoru FBiH i RS-a, kao što je to slučaj u Republici Hrvatskoj. S druge strane, Ministarstvo obrazovanja FBiH proglašeno je neustavnim, a i da nije, testovi koje bi ono usuglasilo vrijedili bi isključivo za Federaciju BiH, tako da bi se državna matura u BiH mogla eventualno zvati entitetskom i vrijediti u entitetu u kojem se polaže.
Na potrebu uvođenja dodatnih provjera znanja učenika, odnosno testiranja, ali i na mijenjanje nastavnih programa, ukazali su i posljednji PISA-ini rezultati, gdje je BiH od 79 zemalja sudionica zauzela 62. mjesto. Istraživanje u BiH urađeno je na uzorku od 6480 učenika. Rezultati su pokazali da minimalnu razinu funkcionalne pismenosti ne doseže 58 posto učenika u matematici, 54 posto u čitanju i 57 posto u prirodnim znanostima.
