Ekonomska sloboda predstavlja pravo svakog pojedinca da zarađuje, raspolaže i upravlja svojim radom te imovinom. Ona podrazumijeva minimalnu intervenciju države koja se ogleda prvenstveno u zaštiti osnovnih vlasničkih prava, kao i provođenju te učinkovitosti zakona pri izvršenju ugovora, ali i da svi segmenti gospodarskih tokova budu rasterećeni državnog uplitanja, piše Večernji list BiH.
Kako se navodi u studiji koju svake godine objavljuje The Heritage Foundation, BiH je ocijenjena sa 62,9 od nula do 100, što je za 0,5 lošije u odnosu na prošlu godinu. Kada je u pitanju Europa, među najlošije rangiranim zemljama smo, točnije na 35. mjestu među 44 analizirane zemlje. Ipak, uspoređujući te podatke s onima iz 2013., napravljen je određeni napredak u ekonomskim slobodama jer se BiH tada nalazila na 103. mjestu. Pa iako su u svjetskim okvirima od BiH bolje i Kolumbija, Jamajka te Mauricijus, stojimo "iznad" svjetskog prosjeka. Utjeha, kakva-takva, može eventualno biti da su iza BiH na ovoj globalnoj karti ekonomskih sloboda ostali Italija, Grčka, Rusija, Azerbajdžan i Turska.
U analizi se navodi da je na ekonomsku dinamiku BiH utjecalo usporavanje globalne ekonomije, ali i općenito spora tranzicija, posebno kada je riječ o regulatornoj učinkovitosti i politici otvorenog tržišta. Temelji ekonomske slobode ocijenjeni su kao krhki i neujednačeni diljem zemlje, a loše je ocijenjena i zaštita imovinskih prava, sudska učinkovitost, integritet vlade, što, uz rasprostranjenu korupciju, zaključuju, obeshrabruje poduzetničke aktivnosti. Upozoreno je i kako su zakoni o radu složeni i ne provode se u potpunosti, razne necarinske prepreke dodatno ograničavaju trgovinske tokove, ali i složeni regulatorni okviri predstavljaju prepreku za nova strana ulaganja. BiH je na začelju zemalja Balkana po stranim ulaganjima u protekloj godini, pokazalo je izvješće Organizacije UN-a za ekonomiju i trgovinu (UNCTAD).
Srbija je opet prva, a ovaj put iznenadila je Albanija, koja je dosegnula rekordnu razinu stranih ulaganja. U Srbiju je prošle godine uloženo oko 4,6 milijardi dolara, slijedi Albanija s 1,4 milijarde, Crna Gora s 877 milijuna, Sjeverna Makedonija sa 794 milijuna i BiH sa 661 milijunom dolara. Ipak, u godini inflacije, energetske krize i rata u Ukrajini strane investicije u BiH bile su najveće u posljednjih nekoliko godina i zabilježile su rast od 16,3% u odnosu na 2021. godinu.
U prvom tromjesečju 2023. iznosile su 426,6 milijuna KM, što predstavlja povećanje od čak 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podaci o iznosu izravnih stranih ulaganja u protekloj godini, kao i prve naznake za ovu godinu, unose svojevrsni optimizam u gospodarske tokove BiH koji će, ako se ovaj trend nastavi, svakako biti dodatno obogaćeni svježim kapitalom, ali i novim poslovnim idejama. Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako je priljev izravnih stranih investicija u BiH u 2022. iznosio 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos. Ovi rekordni tokovi izravnih investicija u 2022. su za 310 milijuna KM, odnosno za 21%, veći nego u 2021., kada su iznosili 1,13 milijardi KM.
Ekonomisti analitičari naglašavaju kako su sektori informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) te financijski sektor i dalje vrlo privlačni. Međutim, primjećuje se kako je rudarstvo novi sektor koji je privukao pozornost investitora. Upućuju na činjenicu da se Velika Britanija ističe kao vodeći investitor, objasnivši kako se taj podatak jednim velikim dijelom može pripisati aktivnostima kompanije Adriatic Metals, koja je počela s velikom investicijom u blizini Vareša.
