Na Bilama je u nedjelju, 30. lipnja 2024., održana tradicionalna sveta misa, jedna od najstarijih misa u Hercegovini, vjerojatno i najstarija. Dolaskom Turaka u ove krajeve, donesena je zabrana održavanja bilo kakvih misnih slavlja, ali narod i fratri, odani katoličkoj vjeri, nisu odstajali ni pod cijenu smrtnih kazni.
Svete mise, usprkos zabrani i dalje su se održavale, ali tajno i na skrovitim mjestima, o čemu postoje i pismeni podaci. Jedno takvo mjesto je kamenita zaravan Bile, na obroncima planine Čabulje, na nadmorskoj visini 650 – 900 metara. 1488. godine tu su franjevci održali misu za svoje vjernike s područja Mostara i Brotnja, te drugih mjesta zapadne Hercegovine.
Godine 1988. tu se prve nedjelje nakon Petrovdana održala misna svetkovina pod nazivom "Pet stoljeća vjernosti". Do tada se na Bile dolazilo isključivo pješice, tek rijetki na konjima, mazgama i magarcima. Danas pored Misišta prolazi nova, široka asfaltna cesta. Na mise se dolazi iz pravca Mostara od Goranaca, te od pravca Širokog Brijega i Čitluka, preko Žvatića i Mostarskog blata.
Tomislav Ćužić iz Mokroga kod Širokog Brijega poslao nam je jednu, stotinjak godina staru fotografiju s Misišta na Bilima, na kojoj na poleđini piše da fotografija datira iz vremena "oko 1925". i da je na njoj snimljeno Misište Bile između Goranaca i Grabove Drage, gdje su se u tursko doba slavile mise između Mostara i Crnča". Mjesto se nije previše promijenilo, jer pojedina hrastova, grabova i druga stabla stabla iz toga vremena postoje i dan danas, svakako i škrti kamenjar vidljiv na fotografiji, čije ime nam nije poznato.
