Vi ste mi prvi glas. Kako mi to knjigovođa onda nije rekao? – čudi se trgovkinja s utrinske tržnice nakon što smo je upozorili da bi naranče, jedinu vrstu koju je imala na štandu, trebala prodavati za najviše 1,49 eura za kilogram, nakon što je Vlada od 7. veljače i njih dodala na popis 70 proizvoda s ograničenom cijenom. Prodaje li na klupama u svojstvu OPG-a, trgovačkog društva ili obrtničke trgovine na malo, doznajemo tek nakon izravnog pitanja, na štandu nema ni pločice s imenom eventualne tvrtke ni fiskalne blagajne. Cijena njezinih naranača u rinfuzi – 1,99 eura.
Od odluke izuzeti samo OPG-i
– Najbolje su, domaće – nutka nas, objašnjavajući kako ih prodaje i za 2,99 eura, ali nitko je dosad nije upozorio da krši zakon, a inspekciju nije dugo vidjela. – Jeste li sigurni da to vrijedi i za trgovce na štandovima – ponovno nas pita, iako je dojam kako upravo kumice na tržnicama najbolje znaju i kakva je čija roba, gdje je nabavlja, je li je "ubrao" u nekoliko kvadrata okućnice ili u "hladnjači" na Žitnjaku, pa čak i u maloprodaji u kakvom trgovačkom lancu – na akciji. Kako onda ne bi znale i za nove propise koji ih mogu udariti po džepu?
– Ja sam obrtnik, mene se Vladino ograničavanje cijena ne tiče – odgovara na naš upit drugi prodavač, kod kojega su naranče 2,50 eura. Vjerovali ili ne, prije nekoliko dana, kad je na naranču nalijepio da je 1,49 eura, ljudi su ih čudno gledali, pravdao se. – Pitali su što ne valja i nisu ih htjeli kupovati – ističe, ne znajući kako ih skuplje (ima samo jednu vrstu!) ne smije prodavati. Zaključuje kako nije utrinski plac za jeftinu robu. – Jeftino možete prodavati samo na Dolcu – poručio je.
Na štandu u blizini kilogram oraha u rinfuzi košta 10 eura, pola kile 5. Iako je Vlada 500 g ograničila na 6,50, ni trgovci, a ni OPG-ovci nemaju tako visoku cijenu, dok je s lukom i mrkvom posve druga priča, kilogram prvog košta i 3, a mrkve gdjegdje i 4 eura, iako im je cijena ograničena na 0,84, odnosno 0,89 eura (6,70 nekadašnjih kuna). Mrkva je bila i u prvom paketu Vlade od 30 zaštićenih proizvoda iz rujna 2023., no nitko je na tržnici nije vidio tako "jeftinu" otkako smo prešli na euro.
Neki vlasnici štandova čak se i ljute na naša pitanja posluju li u svojstvu trgovaca ili drukčije, no kad bi se Vladina uredba provodila i na klupama – konkurencija bi možda spustila i pretjerane cijene OPG-ovaca. Nije svejedno hoćemo li i pola kilograma šarenog graha plaćati 6 eura kod kumice ili čitav kilogram kod trgovca 1,99 eura. Iako i tu ima kvaka – inspekciji nije u opisu provjera kvalitete, odakle je ovaj drugi uvezen, koliko je star i koliko se dugo kuha.
Zašto su na tržnicama diljem Hrvatske još uvijek u blaženom neznanju, dok statistika DIRH-a na primjeru trgovina i trgovačkih lanaca ovih dana bilježi kako je svaki treći trgovac u prekršaju (od 425 nadzora njih 138) po pitanju ograničenih cijena, neisticanja cjenika i slično nismo doznali. No u resornom Ministarstvu gospodarstva potvrđuju kako je Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo nedvosmisleno propisano da se ona odnosi na "sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo na području RH".
Zakonski je propisano je da se trgovina na malo obavlja u prodavaonicama ili izvan prodavaonica, među ostalim i na štandovima i klupama na tržnicama na malo te kioscima, pojašnjavaju. A to znači da ni zakupci na tržnicama, kad je riječ o registriranim trgovcima i obrtnicima u maloprodaji, kilogram limuna u rinfuzi ne smiju prodavati skuplje od 1,49, 2 kg jabuke u pakiranju skuplje od 2,19, kilogram kelja od 1,67, poriluka od 1,99, kupusa od 0,79, suhe šljive od 3,19 (500 g)... dok su OPG-ovci jedini izuzeti od tog pravila i na susjednim štandovima ih smiju prodavati za koliko god žele, i 50, pa i nekoliko stotina posto više.
Usto, trgovci/obrtnici moraju istaknuti i tvrtku/naziv obrta na prodajnom mjestu, inače se i to sankcionira, doznajemo u Državnom inspektoratu (DIRH). Inspekcijski nadzori u vrijeme stare Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena (NN, broj: 107/23), koja više nije na snazi, a njome je tada bilo obuhvaćeno 30 proizvoda, na tržnicama su utvrdili četiri povrede vezane za limun, jednu po pitanju ograničene cijene jabuke gala, tri po pitanju mrkve u rinfuzi te šest kod šarenog graha.
Tržni red postoji, no provodi li se?
Kakav je omjer "snaga" danas na tržnicama – tko su prodavači na klupama, odnosno najmoprimci od kojih kupujemo, pitali smo i Zagrebački holding – Tržnice Zagreb. – Podružnica Tržnice trenutačno ima 2016 aktivnih ugovora o zakupu ili rezervaciji prodajnih mjesta, od čega se dio zakupa odnosi na lokale i druge poslovne prostore, a dio na klupe i rashladne vitrine. Među njima je trenutačno 916 OPG-ova, dok su preostali ugovori sklopljeni s obrtnicima i trgovcima na malo – odgovaraju te dodaju kako se prodajna mjesta koriste za prodaju voća i povrća, mesa i mesnih prerađevina, ribe, mlijeka i mliječnih prerađevina, za trgovine prehrambenim i neprehrambenim namirnicama i tekstila, te razne obrtničko-uslužne djelatnosti (frizeri, bravari, urari, ugostitelji).
– Prodaja na tržnicama uređena je Tržnim redom kojim se, među ostalim, propisuje da svi zakupci trebaju imati vidljivo istaknut naziv tvrtke, pravne ili fizičke osobe na prodajnom mjestu. Tržnice Zagreb iz tog razloga poslovnim partnerima ustupljuju pločicu na kojoj mogu istaknuti naziv svog poslovnog subjekta ili OPG-a, što najviše koriste zakupci koji prodaju na klupama – kažu iz Holdinga, koji su nadležni i za nadzor provođenja tržnog reda, a nadležna inspekcija i druga ovlaštena tijela za provedbu drugih zakonskih propisa, poput Zakona o fiskalizaciji. Međutim, naglašavaju kako se obveza fiskalizacije ne odnosi na OPG-ovce, koji čine gotovo polovinu svih komitenata podružnice Tržnice Zagreb. Zašto onda potrošači i dalje tapkaju u mraku – na puno štandova nema ni istaknutih cijena, a kamoli imena prodavača?
