Ignoriranje provedbi presuda Ustavnoga suda u Bosni i Hercegovini praksa je koja se nastavlja godinama, čak i unatoč tome što postoje kaznene odredbe u slučaju njihova neprovođenja, ali i tome što državu i vlasti na to pozivaju institucije Europske unije koje su ih postavile kao jedan od 14 uvjeta za otvaranje pregovora koji vode u njezino članstvo. Državni i entitetski parlamenti nisu proveli 10 odluka, a jedna je tek djelomično ispunjena. Kada su u pitanju odluke koje se tiču ustavnosti i zakonitosti, u čak tri slučaja to su predmeti za koje su apelaciju uputili hrvatski dužnosnici Božo Ljubić i Borjana Krišto. Naime, Parlament BiH i Parlament Federacije BiH nisu izvršili po četiri odluke, dvije odluke nije izvršila Narodna skupština Republike Srpske, jednu odluku nije izvršila Komisija za koncesije, a jedna odluka je u državnom Parlamentu djelomično izvršena.
OHR bio protiv
Državni Parlament nije izmijenio Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH, Izborni zakon BiH, Zakon o policijskim službenicima BiH te Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji. Djelomično neizvršena odluka je izmjena Statuta Grada Mostara, dok su pak promijenjene odredbe Izbornoga zakona koje se tiču načina biranja vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Pa ipak najpoznatija presuda je ona po apelaciji Bože Ljubića, bivšeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, koja je označila i svojevrsnu prekretnicu nakon što se dulje od dva desetljeća pokušalo preinačiti Daytonski mirovni sporazum na štetu najmanjeg konstitutivnog naroda. Ustavni sud BiH je, nasuprot očekivanjima ponajprije tadašnjeg Ureda visokog predstavnika, čiji su pravni stručnjaci bili protiv, ipak prihvatio najvažnije Ljubićeve zahtjeve. "Ustavni sud ponovno podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja ravnopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti zasnovano na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa... Ovo označavanje u preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti prikloniti prema članku III/3. (b) Ustava BiH." Uz navedeno, iz naprijed navedenih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac u institucijama Bosne i Hercegovine uspostavio proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda, stoji u odluci Ustavnoga suda iz 2016. godine. Posebno je pri tome istaknuo da "pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti zasnovano na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u vezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proistječe da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda zasniva na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od triju konstitutivnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine", ističe se.
Schmidt nije u pravu
Ovoga tjedna vodstvo Ustavnoga suda BiH potvrdilo je kako ova presuda još uvijek nije provedena, čak i unatoč drukčijim tvrdnjama visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, ali i dijela bošnjačkih političara, te to ostaje obveza pregovarača o ustavnim i izbornim reformama koje se tek očekuju u zemlji. Ostaje obveza izmijeniti gradski Statut Mostara, pa je samo djelomično ispunjen zahtjev Ustavnoga suda BiH s promjenom odredbi Izbornoga zakona BiH oko organiziranja lokalnih izbora u gradu na Neretvi. Tu obvezu treba provesti Gradsko vijeće Mostara. Ovu apelaciju uputila je Borjana Krišto, ali u funkciji predsjednice Federacije BiH. Parlamentarna skupština BiH također nije provela njezine apelacije koje se tiču Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) te djelomično i o Kaznenome zakonu. Na taj je način Ustavni sud potvrdio teze B. Krišto jer su odredbe bile iznimno štetne te omogućavale zloupotrebu ove institucije. A što se posve sigurno i zloupotrijebilo jer su se neograničeno mogle produljiti posebne mjere, što uključuje praćenje, prisluškivanje...
