Na razini Federacije BiH prava rodilja nisu ujednačena, a trenutno je najlošija situacija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zbog nepostojanja zakona o zaštiti obitelji s djecom, dok je najbolje stanje u Županiji Sarajevo, rečeno je u četvrtak u Mostaru uoči sastanka s donositeljima odluka o rodiljske-roditeljskim naknadama.
U izjavi za medije direktorica FORMA F Mostar Mirjana Penava kazala je kako su prava u oblasti rodiljskih/roditeljskih naknada neujednačena po više osnova, s obzirom da svaka županija ima pravo donositi propise i odluke.
Istaknula je kako su najbolnija neujednačena prava po osnovu zapošljavanja što ovisi od toga je li žena zaposlena u javnom ili realnom sektoru.
Na pitanje kakav je status prosječne rodilje u Federaciji BiH, Penava navodi kako se u javnom sektoru isplaćuju nadoknade za rodilje u iznosu 100 posto od plaće.
- Međutim, kada je u pitanju realni sektor imamo veoma šaroliku i lošu sliku što se manifestira na puno oblasti unutar obiteljskog života jedne obitelji, da ne govorimo o samohranim roditeljima. Tu su neujednačene isplate i sve ovisi od poslodavca. Nekada se žena vraća i prije 40 dana od poroda na posao, a nekada je to 6 mjeseci – pojasnila je Penava.
Pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a Janja Milinković kazala je kako bi Prijedlog zakona o zaštiti obitelji s djecom, najdalje za 15 dana mogli uputiti Vladi na razmatranje, a potom u skupštinsku proceduru.
Dodala je kako je za taj zakon osigurano 5 300 000 maraka te da bi on trebao biti donesen u rujnu.
Po njezinim riječima, glavne značajke tog zakona su da bi zaposlene rodilje trebale ostvariti pravo na rodiljsku naknadu, dok bi nezaposlene rodilje mogle ostvariti pravo na rodiljnu naknadu, dječji doplatak i isplatu jednokratne pomoći za novorođeno dijete.
O tome kolika bi visina naknada bila, Milinković navodi kako će županijska Vlada svake godine sukladno raspoloživim sredstvima donositi visinu naknade za porodiljine naknade.
- Trenutno su one različite za ženu u radnom odnosu u odnosu na nezaposlenu majku rodilju koja bi se i trebala naći u našem sustavu i gdje bismo njoj trebali osigurati veća prava i veće naknade. Suština je izjednačavanje prava zaposlene majke s nezaposlenom majkom – pojasnila je Milinković.
Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Miroslav Jurešić kazao je kako je glavna intencija zakona da se na području Federacije BiH uvedu jedinstvene naknade za dječji dodatak i pomoć majci koja nije u radnom odnosu, ali i da se naknade zaposlenim rodiljama reintegriraju u sustav prava iz radnog odnosa i zdravstvenog osiguranja, kako je to bilo do 1999. godine.
- Planirano je da dječji dodatak bude podignut na razinu Federacije BiH odnosno da bude isplaćivan iz federalnog proračuna – istaknuo je Jurešić.
