Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) smanjila je kreditni rejting BiH s “B+”, koliko je iznosio u kolovozu, na “B” za rujan. Infografika koju je izradio Pixsell, a prema podacima agencije, prikazuje kreditni rejting europskih država u rujnu 2023. godine, piše Večernji list BiH.
Prijašnji rezultati
Na prvom je mjestu Norveška. Bosna i Hercegovina zauzima 31. mjesto, a na posljednjem je mjestu Crna Gora. Pri dnu ljestvice, ali iznad BiH, nalaze se Srbija i Sjeverna Makedonija. Kao rezultat svojih analiza u kolovozu 2023. agencija Standard & Poor’s povećala je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting s “B s pozitivnim izgledima” na “B+ sa stabilnim izgledima”. U srpnju 2022. agencija Moody’s Investors Service potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting “B3 sa stabilnim izgledima”. Navela je i upozorenje kako se to može promijeniti. Uz dodatak ako se pojačaju unutarnji politički sukobi. U kategorizaciji koju koristi S&P zemlje koje imaju ocjenu s oznakom “B” ubrajaju se među one čija je kreditna sposobnost spekulativna, a rizik vrlo visok. Na osnovi odluka Vijeća ministara Bosna i Hercegovina potpisala je ugovore za izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH s dvije međunarodne rejting agencije - Moody’s Investors Service i Standard & Poor’s. Potpisnik uime Bosne i Hercegovine je Ministarstvo financija i riznice BiH. Centralna banka BiH, u svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva financija i riznice BiH, koordinira izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH. Standard & Poor’s (S&P) je jedna od najpoznatijih agencija za kreditne rejtinge na svijetu. Njihov primarni posao je da ocjenjuju kreditnu sposobnost različitih emitenata, uključujući države, kompanije i druge entitete koji izdaju dugoročne obveze. Rejting države prema Standard & Poor’s (i drugim sličnim agencijama) igra važnu ulogu iz nekoliko razloga.
Važnost rejtinga
Investitori, kao što su institucionalni investitori, fondovi, mirovinski fondovi i pojedinci, često koriste rejtinge agencija kao smjernice pri donošenju investicijskih odluka. Viši rejting države sugerira na manji rizik i bolju kreditnu sposobnost, što može privući više investitora i omogućiti državi da pozajmi novac po nižim kamatnim stopama. Nadalje, rejting države može izravno utjecati na kamatne stope koje država mora plaćati pri zaduživanju na tržištu. Viši rejting obično znači niže kamatne stope jer investitori smatraju da je investiranje u tu državu manje rizično. To može značiti uštedu za državu prilikom servisiranja svoga duga. Niži rejting može ograničiti sposobnost države da se zadužuje po povoljnim uvjetima. Kada država ima niži rejting, investitori su manje voljni pozajmljivati joj novac ili traže više kamate kao kompenzaciju za veći rizik. To može ograničiti sposobnost države da financira ključne projekte i programe, što može utjecati na ekonomski razvoj. Rejting također igra ulogu u percepciji globalnih tržišta i investitora o ekonomskom zdravlju i stabilnosti države. Niži rejting može dovesti do negativne medijske pozornosti i smanjenja povjerenja investitora, dok viši rejting može poboljšati percepciju i privući više stranih investicija. Rejting agencije ocjenjuje fiskalnu politiku i upravljanje državnim financijama. Visoki rejting može biti pokazatelj da država upravlja svojim proračunom i dugom na odgovoran način, što je važno za dugoročnu ekonomsku stabilnost. U suštini, rejting države prema Standard & Poor’s i drugim agencijama za ocjenu kreditne sposobnosti igra ključnu ulogu u oblikovanju njezinih ekonomskih uvjeta, sposobnosti zaduživanja i privlačenju investicija. To je važno ne samo za vladu te države već i za globalno financijsko tržište. Tako kao država imamo loš rejting, a s druge strane to znači da imamo veće kamate na zaduživanje.
