Procesija s restauriranim zavjetnim kipom Širokobriješke Gospe

Najljepši dar Širokom Brijegu iz Trsta stigao prije točno 160 godina

Gospin kip u Širokom Brijegu
14.08.2024.
u 17:15

Široki Brijeg već je danima u ozračju Gospojine. Mnogi Širokobriježani koji žive izvan svog rodnog mjesta stignu u Široki za blagdan Velike Gospe, kada pada i Dan Grada. Na misama devetnicama okupe se tisuće vjernika, ne samo iz Širokog Brijega, a posebno na misi uočnici kojoj prethodi procesija s kipom Širokobriješke Gospe. Širokobriješki zavjetni kip nedavno su restaurirali Marko Rogošić i Miran Palčok, djelatnici Konzervatorskog zavoda iz Splita.

Taj Gospin kip stigao je u Široki prije točno 160 godina. Naime, najljepši mogući dar širokobriješkom samostanu, djelo talijanskog kipara, stigao je 1864. godine iz Trsta. Godine su činile svoje pa je kip gubio svoju izvornu boju. Više je puta djelomice restauriran, a Marko Rogošić i Miran Palčok vratili su mu izvornu ružičastu boju.

Već sljedeće, 1865. godine, u Širokom Brijegu upriličena je prva procesija s ovim Gospinim kipom, Širokobriješkom Gospom. Zagrebačke Narodne novine 1865. u svojoj rubrici o inozemstvu prenose tekst Glasnika dalmatinskog o nošenju Gospina kipa u Širokom Brijegu.

Autor teksta s nadnaslovom "Turska" i naslovom "Niešto ugodno iz Hercegovine" je fra Petar Kordić koji piše: "Hercegovački puk imade toliko veselja, kakvo nije imao od kada je pod tursku vlast pao. Jedan dobročinitelj iz Tersta (komu sada ne znam imena, kada vam drugi put pisati budem, javit ću vam ime njegovo) poslao sliku BDM od uznešenja, na Široki Brieg; kip velik i plemenit, s niekoliko angjelah u okolo; ovaj kip pervi put ove godine, bi nošen u ophodu (procesion) s velikom svečanostju, i veseljem svijuh katolikoh ondie se nahodećih, nosilo ga je šest verstnih momakah, obučenih u cervene nove košulje, najprevo iziđe iz cerkve veliki barjak medju dva diaka, koji nošahu čirake, za križem idjahu školska dieca, za diecom mladi redovnici-diaci, za ovim misnici sve dva i dva, za ovima idjaše O. P. Fr. Filip Čutura, starieština ovoga manastira, s diakonom i pod-diakonom, obučeni u ruho plemenito."

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije