BiH je zainteresirana za suradnju sa susjedima kada je u pitanju zajedničko korištenje veleposlanstava u dalekim zemljama. To bi značilo uštede, a bila bi poslana i poruka da su zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na noviju povijest, spremne za tu razinu regionalne suradnje. Pa, ipak, BiH ima još mnoštvo neriješenih problema, od nepostojanja konsenzusa u Predsjedništvu, koje je kreator vanjske politike, do nepostojanja zakona o vanjskoj politici, što otežava uspostavu suradnje sa susjedima. Nedavna inicijativa za zajedničko korištenje veleposlanstava zemalja regije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi blagonaklono je prihvaćena u BiH, no poznavatelji prilika ocjenjuju da BiH ima i političkih i tehničkih problema koje bi trebalo razriješiti prije nego što krene u konkretne dogovore sa susjedima.
Ispuniti pretpostavke
Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanović otkrio je kako su nedavno vođeni konkretni razgovori s Crnom Gorom i Makedonijom o diplomatskoj suradnji. Iz Srbije još nije došao službeni prijedlog, ali postoji zainteresiranost. No, da bi BiH krenula u konkretne dogovore, potrebno je ispuniti niz pretpostavki. Naime, BiH nema ni s jednom zemljom u regiji potpisan sporazum oko lokacije, dakle o zajedničkom korištenju zgrada za potrebe DKP-a, što je uvjet da bi se uopće ušlo u takve aranžmane. Bez tog sporazuma može se samo načelno razgovarati, uspoređivati, praviti analize, vidjeti što zemljama u regiji, a što BiH odgovara. U tom kontekstu važno je naglasiti da bi BiH uopće to kapitalizirala i u krajnjem slučaju provela morat će uraditi te sporazume. Kako trenutačno stvari stoje, MVP će imati jedan stručni tim koji će se baviti tom problematikom i koji će pokrenuti proceduru zaključivanja tih sporazuma, ali odluku o tome hoće li sporazume zaključiti i s kojom zemljom je na Predsjedništvu BiH. No, to nije jedini problem koji opterećuje bh. diplomaciju. Prema nekim analizama, krajnje je vrijeme da na vidjelo dana izađe i ona druga dimenzija.
Zemlje bez veleposlanstava
Kada je u pitanju ta druga dimenzija, riječ je kako je bh. diplomacija najsiromašnija diplomacija u Europi, te da je to u normativnom smislu najnesređenija diplomacija, a da se i ne spominje nekakva nadgradnja u smislu kulturne i javne diplomacije. A da bi BiH sve to imala, potrebno je napraviti korak - dva unazad, pospremiti normativno, donijeti novu strategiju vanjske politike koja uvažava interese BiH ovakva kakva je ona doista. No, za sve navedeno je potreban novac. Ministarstvo vanjskih poslova BiH taj novac nema, a nije na odmet podsjetiti na činjenicu prema kojoj je proračun Ministarstva isti već zadnjih pet godina. Isto tako, BiH nema nijedno veleposlanstvo, nijedno konzularno predstavništvo u tzv. crnoj Africi - supsaharskoj, apsolutno nijedno. Nema u Latinskoj Americi, koja se u zadnje vrijeme ekonomski strašno razvija, i u kojoj živi manji dio bh. dijaspore prve i druge generacije. Sličan je problem i u zemljama Magreba. Tamo bi domaća građevinska operativa i ekonomska diplomacija mogla napraviti neki uspjeh, no tu, također, nema BiH.
Sa ovakvim ministrom šta očekivat,nažalost da je samo diplomatija najsiromašnija ovaj osiromaši i narod.