Poznato je da je voće i povrće puno vitamina, minerala i antioksidansa. Međutim, i kod svježih plodova postoji zdravstveni rizik u obliku količine pesticida koje sadrže. Zbog toga osviješteni kupci nastoje kupovati organske opcije u nadi da ih prodavači ne lažu. Izvješće američkog Environmental Working Groupa, EWG, za 2019. godinu dalo je listu plodova koji sadrže najviše pesticida kao vodič kupcima da kupuju što zdravije voće i povrće.
Provedeno istraživanje
Najviše pesticida, prema njihovoj listi, sadrže jagode, već četvrtu godinu zaredom. Konvencionalno uzgojene jagode imaju 7-8 različitih pesticida po gramu, a najzagađeniji primjerak imao je 23 vrste. Na visokome mjestu je kovrčavi kelj. U ovom testiranju 90% uzoraka kelja sadržavalo je ostatke pesticida, a u najzagađenijem uzorku nađeno je 18 pesticida. Najzagađenije voće i povrće, redom, prema količini ostataka pesticida su jagode, špinat, kovrčavi kelj, nektarine, jabuke, grožđe, breskve, trešnje, kruške, rajčice, celer i krumpiri. Čut ćete da ljudi kažu da im ne može ništa biti jer bi trebali pojesti enormnu količinu jagoda ili kovrčavog kelja da bi to predstavljalo rizik za zdravlje. Ali treba imati na umu da ne jedemo samo jednu vrstu voća i povrća na listi nego nekoliko, što sve zajedno povećava rizik. Naravno da trebamo jesti što više voća i povrća, konvencionalno uzgojenog ili organskog, ali je važno pokušati činiti najbolje dok nam znanstvenici ne objasne rizike za zdravlje. Postoji i druga lista EWG s 15 “čistih” proizvoda koji sadrže pesticide u malim količinama. Na toj su listi, redom po količini pesticida: avokado, slatki kukuruz, ananas, smrznuti slatki grašak, luk, papaja, patlidžan, šparoge, kivi, kupus, dinja, brokula, gljive i lubenica. Općenito, plodovi tanke kore sadrže više pesticida jer lakše prodiru dublje.
Uporaba pesticida
Pesticidi su kemijska sredstva koja se koriste u poljoprivredi za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa i glodavaca. U svakodnevnim namirnicama koje nalazimo na policama trgovina i tržnicama mogu se nalaziti ostaci kemijskih i bioloških onečišćenja, u što ulaze različiti veterinarski lijekovi, metali i nemetali, biotoksini, histamini, mikotoksini i pesticidi. Zakonski je regulirano kolika je dopuštena količina tih onečišćivača, a ona se određuje prema vrijednostima koje se smatraju neškodljivima za ljudski organizam. No, osim aktivnih sastojaka koji ubijaju štetočine, pesticidi sadrže i neaktivne sastojke koji osiguravaju djelovanje aktivnima, a oni su često zanemareni u zakonskim odredbama iako i oni nose rizik za ljudsko zdravlje. Pesticidima se uglavnom tretira voće i povrće, no njihovih toksičnih tragova naći ćemo i u žitaricama, mesu i mesnim proizvodima te u životinjskom mlijeku. Pesticidi su posebno dizajnirani kako bi uništili određene žive organizme, no njihov spektar djelovanja nije ograničen samo na one vrste koje nanose štetu, što znači da djeluju pogubno i na ostala bića, uključujući i ljude. Svjetska zdravstvena organizacija bilježi oko 3 milijuna trovanja godišnje prouzročena pesticidima, od čega čak oko 220.000 sa smrtnim ishodom. U zemljama u kojima zakoni vezani za primjenu kemijskih sredstava u proizvodnji hrane nisu dobro regulirani, količine pesticida u hrani dosežu zabrinjavajuće razine. Međutim, čak i niske količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na organizam kroz godine, odnosno kroz redovitu konzumaciju takvih namirnica. Posebno osjetljiva su djeca na čiji organizam toksini iz pesticida imaju puno snažniji učinak i može imati teške posljedice na živčani sustav, prouzročiti slabo pamćenje, teškoće u koordinaciji, smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Simptomi se razvijaju polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje u pesticidima. Također, pesticidi mogu prouzročiti astmu, alergije, hormonalne probleme te karcinome.
