Procvat Fojnice, koja postaje sve omiljenije odredište turistima iz cijeloga svijeta, nije se dogodio “preko noći”. Uz privatne investitore koji ulažu u Fojnicu, korektni odnosi u općinskoj vlasti i spremnost na dogovor grade Fojnicu kao mjesto u kojemu se uvažavaju potrebe svih stanovnika, ali i turistički biser koji mnogi tek otkrivaju. O radu općinskih vlasti, preokretima i viziji razvitka Fojnice razgovarali smo s Vanjom Oroz Jukić, predsjedateljicom Općinskog vijeća Fojnice.
Večernji list: Sabahudin Klisura iz SDA je načelnik Fojnice. Ta stranka ima najveći broj vijećnika i u Općinskom vijeću te je sa strankom iz koje vi dolazite - HDZ-om BiH - formirala većinu u Vijeću. Kako sve to funkcionira, pogotovo imajući u vidu da SDA na višim razinama vlasti nije dio parlamentarne većine?
- Općinsko vijeće Fojnice ima 21 vijećnika, 10 ih ima SDA, 4 HDZ BiH, 3 SDP, 3 SBB i jednog HDZ 1990. Ja sam 1. prosinca 2018. imenovana za predsjedateljicu OV-a nakon što je Branko Stanić, dosadašnji predsjedatelj, otišao na novu dužnost. S načelnikom imamo dobru suradnju, Vijeće zasjeda redovito i funkcionira bez problema, uz blaže poteškoće koje su se pojavile 2019., ali smo ih brzo prevladali. Radimo i funkcioniramo na temelju dogovora i stalnog dijaloga, uvažavajući jedni druge, ali i potrebe naroda koji predstavljamo. Tajna je možda i tomu što trećinu Vijeća čine žene, imamo čak sedam vijećnica, a među vijećnicima prednjače, uz žene, i mladi, tako da su kod nas u Fojnici mladi i žene u velikom postotku dio vlasti, uz potporu iskusnih kolega. Što se odnosa viših razina vlasti prema Fojnici tiče, imajući u vidu činjenicu da SDA nije dio većine u FBiH i BiH, mi zbog toga ne trpimo nikakvu štetu. Za sada. Istina je da bi Federacija BiH mogla više ulagati u projekte u Fojnici, gdje najveću potporu trenutačno imamo od Vlade Srednjobosanske županije.
Večernji list: Koliko ste, kao predstavnica hrvatskog naroda, zadovoljni ulaganjima u naselja i mjesne zajednice u kojima Hrvati čine većinu, u pravilu, to su i mjesta u kojima su Hrvati povratnici imajući u vidu rat koji je rezultirao progonom fojničkih Hrvata?
- Potpuno zadovoljna nisam i vjerojatno neću nikad ni biti jer uvijek može više i bolje. Ono čime sam zadovoljna su pomaci u suradnji koji su rezultirali sve ravnomjernijim ulaganjima u sva naselja i mjesne zajednice u Fojnici, pa tako i one u kojima žive Hrvati ili su većinsko stanovništvo. Značajna ulaganja u infrastrukturu u posljednje vrijeme imali smo u naselju Trošnik, u Gojevićima, gdje smo, uz obnovu ceste, izgradili i nogostupe, Bakovićima, Šćitovu, Nadbarama, Bilićima, Tješilu. Ceste smo gradili i prema udaljenijim selima, poput Otigošća, Djedova Dola. Svake godine, u skladu s mogućnostima, izgradimo i nekoliko kilometara ceste prema Skijaškom centru Brusnica, jedinom koji Fojnica ima, a obnavljamo i cestu prema Dusini, koja, osim prema tom naselju, vodi i prema Deževicama, župi i svetištu sv. Jakova, koje, iako pripada općini Kreševo, i nama Fojničanima mnogo znači, a i cesta do Deževica vodi iz Fojnice. Uz asfaltiranje, u nekim mjestima i betoniramo ceste jer se to pokazalo boljim, a to su ceste na brdovitom terenu gdje se beton pokazao izdržljivijim od asfalta.
Večernji list: Što je s ostalim projektima koji se rade u Fojnici, a tiču se svih Fojničana?
- Mnogo je takvih projekata, počevši od rasvjete, kojom smo pokrili gotovo sva naselja uz regionalnu prometnicu koja vodi do Fojnice, od naselja Pločari, prvog u nizu od granice s općinom Kiseljak. Možda je najvažniji projekt koji realiziramo posljednjih godina uređenje središta Fojnice koje je bilo pomalo zapostavljeno jer se radilo na projektima u naseljima i mjesnim zajednicama. S mnogo ljubavi i pažnje, u suradnji s našim privatnim investitorima, od kojih bih posebno izdvojila Igora Bošnjaka, ali i ulaganjima Reumala, koji, uz našu potporu, nakon bolnih rezova i otpuštanja radnika na čelu s novom upravom staje na noge, ruši rekorde posjećenosti i privlači sve više posjetitelja, središte Fojnice zaista se preporodilo. Fojnica danas ima sve moderne sadržaje koji turistima trebaju, od smještajnih kapaciteta, bazena, restorana, pivnica, vinoteka do kafića koji cijelo ljeto imaju glazbu uživo i koji su iznimno posjećeni. Tu su, naravno, i povijesne te kulturne znamenitosti od kojih je najpoznatiji Franjevački samostan s bogatom knjižnicom i Muzejom. Onima koji preferiraju mirniji boravak na raspolaganju su šetnice uz rijeku Dragaču, obiteljima s djecom lijepo uređena igrališta koja nastojimo osigurati u što više naselja. Imamo i dosta novih stanova, više od 100 izgrađenih u posljednje vrijeme, i gotovo svi su prodani. Dakle, mnogo je toga što Fojnica nudi posjetiteljima, ali i sadržaja kojima smo poboljšali kvalitetu življenja Fojničanima. Fojnica se posljednjih godina može pohvaliti i bogatim kulturnim programom za koji je posljednjih godinu dana zaslužna i fojnička podružnica HKD-a “Napredak”. Iznimno su posjećeni i naši sadržaji koje organiziramo za Božić, manifestacija “Ususret Božiću” i koji su za posjetitelje besplatni te uvijek imaju humanitarni predznak, a u organizaciju se mogu uključiti svi koji imaju volje pomoći. Tu su, naravno, i drugi pojedinci koji svojim radom i ponudom obogaćuju Fojnicu i njezinu turističku ponudu.
Večernji list: Koje biste projekte izdvojili kad je u pitanju poboljšanje kvalitete života Fojničana?
- Izdvojila bih poboljšanje usluge JU Dom zdravlja Fojnica koji također ima novu upravu koja je u godinu dana provela 90 posto preporuka koje smo joj dali u Vijeću prilikom rasprave o radu te značajno poboljšala uslugu dovodeći pacijentima brojne specijaliste uz besplatnu uslugu pretraga koje obavljaju u toj ustanovi. Od projekata koje planiramo, izdvojila bih gradnju nove škole, sportske dvorane, vrtića. Na našu sreću, u Fojnici imamo dosta uspješnih sportskih klubova koji okupljaju mnoštvo djece i mladih. Posebno popularni su košarka i taekwondo. Jedini problem kad je sport u pitanju je nedostatak prostora za treninge. Uz to, Općina posljednjih godina osigurava stipendije svim studentima koji se prijave na raspisani javni poziv. Također, jednokratne rodiljske naknade dobivaju i zaposlene i nezaposlene majke, a radi se i na proširenju smještajnih kapaciteta u JU za predškolski odgoj i obrazovanje djece Fojnica. U što skorije vrijeme nastavljamo i s uređenjem središnjeg dijela grada.
Večernji list: Znam da podaci kada je u pitanju broj Hrvata koji žive u Fojnici nisu najbolji te da ih je, od šest tisuća prijeratnih, ostalo nešto više od dvije tisuće. Ima li naznaka da će se takvo stanje mijenjati, zapošljavaju li se i Hrvati u javna poduzeća i ustanove u Fojnici?
- Problem iseljavanja i odlaska izražen je u cijeloj BiH. Nažalost, nije zaobišao ni Fojnicu. Pomaka, iako malih, ima. Prije svega, nakon više godina sve veći broj Hrvata zapošljava se u javna poduzeća i ustanove, uz iznimku Zavoda Bakovići, gdje imamo najviše zaposlenih Hrvata. Imamo nekoliko obitelji s djecom koje su se vratile. Na nama je privući ih što više, a onima koji ovdje žive osigurati što kvalitetnije uvjete življenja.
Večernji list: U Fojnici su se, iako to svi pomalo zaboravljaju, započele i uspješno završile bitke protiv malih hidroelektrana, ali i protiv sumnjivih ulagača u nekadašnji rudnik zlata u Bakovićima. Je li stavljena točka na pokušaje da se unište fojničke rijeke i ugrozi konkretno stanovništvo Bakovića?
- Mi smo te procese okončali tako što smo se u suradnji s našim ekološkim aktivistima izborili da MHE ne budu dio prostornog plana SBŽ-a u kojemu nema ni radova u rudniku zlata u Bakovićima zbog toga što su započeti radovi ugrožavali život na ovom području. Dakle, ekolozi u Fojnici su, i uz našu potporu, dobili sve bitke za čist okoliš, na što sam, kao Fojničanka, ponosna jednako kao i na čistoću naše Fojnice koju svi primjećuju i za koju je zaslužan i naš JKP Šćona.
Večernji list: Fojnica svoj razvoj, dakle, temelji na turizmu. Koje su to destinacije koje ne treba zaobići?
- Prva te, po mom mišljenju, najljepša su slapovi Kozice, netaknuti biser prirode, udaljen 30-ak minuta vožnje od središta Fojnice. Oko slapova smo uredili staze, napravili adrenalinski park za one hrabrije i mislim da, uz kvalitetniju cestu i održavanje, više ništa i ne treba za uživanje u jedinstvenoj ljepoti slapova koji su se našli i na poštanskoj marki tiskanoj u 10 tisuća primjeraka. Zimi obvezno treba posjetiti Skijaški centar Brusnica na planini Vranici, gdje su ove zime, uz pomoć privatnika, puštena u rad oba skijaška dizala, a svake godine uređujemo po dio ceste u skladu s mogućnostima. Vijeće kontinuirano radi na legalizaciji izgrađenih objekata i taj proces ide. S Prokoškim jezerom to je mnogo teže jer je u pitanju spomenik prirode i za njega su nadležne županijske institucije. Mislim da će na Prokoškom jezeru biti mnogo više posla na legalizaciji objekata i uređenju cjelokupnog prostora kako bi i ovaj prirodni biser ponovno zasjao u punoj ljepoti i sjaju s jedinstvenom i zaštićenom vrstom - tritonom, koja je, nadam se, uspjela preživjeti naše ne baš uvijek za okoliš prihvatljivo djelovanje na ovoj lokaciji. Fojnica turistima zaista ima što ponuditi tijekom cijele godine, a to potvrđuje podatak da smo ove godine, uz značajno povećan broj turista iz cijele BiH, imali turiste iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Poljske, Bugarske, Rumunjske, Njemačke. Početkom rujna imali smo i Oldtimer Fest pa nam stižu brojni ljubitelji vremešnih ljubimaca na četiri kotača iz cijele regije.
Večernji list: U Fojnici, osim novih smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata, niču i brojne solarne elektrane. Znači li to da je Fojnica već uvelike zagazila u zonu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora?
- Istina je da mi već značajno koristimo energiju sunca, imamo i solarni park u Prokosu, ali i niz drugih lokacija, osunčanih, gdje su postavljeni solarni paneli. U korištenju energije sunca, s ponosom mogu reći, Fojnica je napravila značajan iskorak. Pritom nismo gledali interes lokalne zajednice jer Općina nema nikakvih prihoda ni koristi od postavljanja solarnih panela.