Hrvatsko kulturno društvo (HKD) Napredak organiziralo je u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, godišnji susret s novinarima, želeći na taj način zahvaliti predstavnicima medija za praćenje i izvještavanje o Napretkovim programima i projektima u protekloj godini.
Bila je to ujedno i prilika da se predstavi Napretkov hrvatski narodni godišnjak za 2017. godinu, kao zbirni dokument Napretkovih aktivnosti u protekloj godini, priopćeno je iz HKD-a Napredak.
Urednik Godišnjaka i član Središnje uprave HKD-a Napredak Franjo Bratić istaknuo je kako se u ovogodišnjem Hrvatskom narodnom godišnjaku, na oko 350 stranica, u deset poglavlja, nalaze tekstovi eminentnih autora iz područja znanosti i kulture.
Istaknuo je kako je u osmom i devetom poglavlju, koja su ujedno i najveća po svom obimu, predstavljen rad većine podružnica od njih 66, koliko ih sada ima, u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Kanadi, Njemačkoj i još nekim zemljama Europe i svijeta.
Pored izvješća o radu tu se nalaze i svi bitni podaci o podružnicama kao i katolički kalendar po uzoru na Napretkove godišnjake s početka dvadesetog stoljeća. Još od 1907. godine od kada izlazi, Godišnjak nije samo glasilo Društva nego i svjedok vremena, kulturnih i svih drugih društvenih promjena, kazao je Bratić.
O Napretkovom radu govorio je i njegov predsjednik Franjo Topić, koji je na obnoviteljskoj skupštini 1990. godine "predvidio da će Napredak svojim djelovanjem na pragu trećeg milenija ugrađivati vlastiti kamenčić u kulturni mozaik južnoslavenskog podneblja, kročeći prema Europi i svijetu".
Topić je naglasio kako je Napredak u pojedinim razdobljima bio nositelj prosperiteta hrvatskog naroda, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Hrvatskoj.
"Često se u medijima postavlja pitanja: čiji je Napredak? Jednostavno, on je hrvatsko, bosansko, hercegovačko i sveljudsko društvo. U svom radu nikada nije nijekao identitet drugih pa je onda lakše razumjeti da 'Napredak', iako mu u Statutu i samom imenu vrlo jasno piše hrvatsko, ima i članova drugih kulturnih, nacionalnih i vjerskih identiteta", kazao je Topić.
Novinar i urednik HRT-a Neno Kužina koji je bio i moderator susreta kazao je kako Napredak od osnivanja 1902. godine do ukidanja i zabrane rada 1949., pa od obnove svoga rada 1990. do danas, pokazuje nešto što bi svi u regiji trebali raditi - njegovati svoj kulturni identitet, a pri tom ne stvarati neprijatelje.
"I osobno mogu jamčiti da je Napredak u tomu uspio. Uspio je biti prijatelj svima. Rezultati rada svjedoče ono što ne mogu osporiti ni najveći kritičari", kazao je Kužina.
O Napretku je govorio i novinar i urednik Goran Milić koji je kroz nekoliko anegdota uspio sažeti svu bit Napretkovog postojanja i opstanka u turbulentnim vremenima kroz koja je prolazio, "vraćajući se poput feniksa na kulturnu i povijesnu scenu, nakon više od 40 godina mirovanja".
"Što reći o kritikama... O onima kojima u Napretku smeta nacionalno pa ga smatraju desnim, ili onima kojima smeta to što promovira opće, ljudske vrijednosti, pa ga smatraju lijevim? A kažu kad te napadaju, i s lijeva i s desna, onda znaš da si na pravom, srednjem putu i pravac ne treba mijenjati", kazao je Milić.
Pored predstavnika medijskih kuća, susretu su prisustvovali i predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija, kao i predstavnici Napretkove glavne podružnice Zagreb te još nekih drugih Napretkovih podružnica iz Hrvatske i BiH, priopćeno je iz Napretka.
