Građani Mostara u nedjelju prvi put nakon 12 godina biraju novu lokalnu vlast. Izbori za Gradsko vijeće izazivaju veliku pozornost, a iako na njima sudjeluje više stranaka i koalicija, vidljiva je i snažna nacionalna komponenta. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uvjeren je u pobjedu ove stranke te poziva Mostarce da u što većem broju iskoriste biračko pravo. U razgovoru za Večernjak čelnik vodeće hrvatske stranke govori i o daljnjoj provedbi mostarskog sporazuma i drugim vrućim političkim temama.
HDZ BiH u Mostaru ide s dr. Marijom Kordićem kao nositeljem gradske izborne liste. Kakav rezultat očekujete u ovome trenutku kada smo na pragu, kako sami ističete, povijesnog datuma za grad Mostar?
Već sam istaknuo nekoliko puta i opet ću. HDZ BiH očekuje pobjedu i većinu u budućem Gradskom vijeću i, naravno, budućega gradonačelnika iz reda HDZ-a BiH. Kada su došli prijedlog i konačna odluka od Gradskog odbora da nositelj liste bude dr. Mario Kordić, mogao sam se samo složiti i dati potporu kako zbog dr. Marija Kordića tako i zbog širine koju su ljudi u gradskoj organizaciji pokazali u svome pristupu i promišljanju. Dr. Mario Kordić pokazao je sav svoj kapacitet za vrijeme pandemije kojoj se nitko nije mogao nadati, unio je sigurnost u stanovnike Mostara, pokazao se kao uspješan doktor i ravnatelj Doma zdravlja koji je unio novu dinamiku u vječito osjetljiv zdravstveni sektor. Sve su to referencije da u ovome trenutku imamo savršenu osobu koja može uvesti red u rad Gradske uprave i podignuti grad Mostar na europsku razinu kakvu i zaslužuje te moju potporu kao predsjednika stranke, u bilo koje doba dana, zasigurno ima. Kao što sam i rekao, naš cilj kao stožerne hrvatske stranke je pobjeda, program koji smo predočili na gradskoj razini jamac je europskog Mostara kao jednog od središta jugoistočne Europe.
Na listama HDZ-a dosta je mladih ljudi, a, s druge strane, iskusnih. Mislite li da je taj spoj formula za uspjeh, odnosno pobjedu?
Moramo svi skupa pokazati našu snagu, koliko nam je bitan naš Mostar i koliko je naš Mostar bitan za Bosnu i Hercegovinu. Pri odabiru kandidata za liste vodili smo računa o svemu. Upravo taj spoj mladih ljudi i iskustva starijih mislimo da može donijeti napredak i pomak. Da se ovaj grad nakon 12 godina pokrene u pozitivnom smislu. Mladost je ta na kojoj će Mostar ostati i želimo da to Mostarci vide i kroz naše kandidate. Svaki od njih ima svoje pozitivne uloge do sada u svojim sredinama i zajedničkim će radom to prenijeti na cijeli grad. Ovaj grad zaslužuje napredak, pomake i nakon toliko godina stagniranja, u političkom smislu snažne dogovore za budućnost.
I sami ste nakon 12 godina prvi put u prilici glasovati za gradsku vlast u Mostaru. Kako gledate na izbore u Mostaru, s kakvom porukom za sve njegove stanovnike?
Prošao sam u političkom životu dosta toga, i naučio sam ići korak po korak s mnogo optimizma i još više strpljenja. U mom fokusu i mislima, uz sve iznimno važne političke stvari koje stoje na dnevnom redu trenutačno, u ovome trenutku je grad Mostar, gdje ću i osobno konačno sudjelovati u izborima na lokalnoj razini. Grad Mostar je nacionalno, gospodarsko, ekonomsko, kulturno i obrazovno središte hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, isto kao što Bošnjaci u tome kontekstu promišljaju Sarajevo ili Srbi Banju Luku. Svi su ti gradovi svih nas, u svakome od njih se osjećam ugodno na svoj način i tu nema ništa pogrešno. Mostar je posebno mjesto u kojemu ima mjesta za sve i svi trebaju biti predstavljeni i zastupljeni, u tome je njegova najveća čar što je istinski zadržao tu dimenziju. Pozivam sve Mostarke i Mostarce i ovim putem da izađu na izbore te odaberu svoje predstavnike i buduće nositelje svih pozitivnih procesa u našem predivnom Mostaru jer ovaj grad to istinski zaslužuje, osobito hrvatski narod kojemu pripadam, i da zajedno krenemo u novu eru europske prijestolnice i istinske multikulturalne sredine u Bosni i Hercegovini.
Izborni proces, uz izuzetak Mostara, je iza nas. Mnoštvo kontroverzi izazvali su procesi koji su se odigravali u Glavnom centru za prebrojavanje, osobito s poštom. Središnje izborno povjerenstvo pokazuje se kao sve veći problem. Kako to komentirate, postoji li opravdana sumnja u regularnost izbornog procesa?
Sve ono na što upozoravamo posljednjih mjeseci manifestiralo se kroz ovaj završni dio izbornog procesa kada su se aktivnosti prebacile u Sarajevo u Glavni centar. I danas nemamo službene podatke ni što se gore doista događalo, kakva je metodologija primijenjena oko prijma pošte, zašto je nešto odbačeno, ako je već odbačeno. Informacije koje dolaze s terena s razlogom bacaju sumnju u takvo što. Vidjeli ste što se dogodilo u Uskoplju. Kako se razlika između bošnjačkog i hrvatskog kandidata smanjivala, netko je došao i naprasito zaustavio postupak prebrojavanja. To su stvari koje se ne događaju instant, nego je za takve radnje potreban prethodno dogovoren i razrađen proces koji je dogovaran na višim, prije svega, političkim razinama. Ovakav sastav SIP-a BiH dio je političkih i jako opasnih namjera kojima se želi manipulirati izbornim rezultatima shodno politikama onih koji su ih na ta mjesta i instalirali. Takve metode dovode u pitanje održavanje izbornog procesa i povjerenja u institucije, izravno kršenje demokratske volje građana. Smatram da nakon okončanja procesa lokalnih izbora moramo otvoriti i to pitanje. Kako organizirati instituciju koja treba osigurati demokratski izborni proces u koji neće postojati nikakvih sumnji. Osobno pristajem na svaki prijedlog koji ustavno i u skladu sa svim zakonskim procedurama regulira SIP BiH na takav način.
Mnoštvo je političkih i diplomatskih aktivnosti iza vas u posljednje vrijeme. U javnosti se stječe dojam da razgovori na najvišim razinama nikada nisu bili intenzivniji?
Složio bih se s vama da je intenzitet razgovora na jednoj impozantnoj razini, poprilično učestaloj u posljednjih šest mjeseci, osobito nakon potpisivanja ona dva politička sporazuma u Mostaru, koja imaju povijesnu važnost. Buduće razdoblje, odnosno vrijeme koje stoji ispred nas pokazat će pravi značaj političkih sporazuma koje smo postigli i parafirali u Mostaru. Značenje Daytonskog sporazuma, koji ovih dana obilježavamo, ušao je u povijest za Bosnu i Hercegovinu. Mostarski sporazumi, uvjeren sam, ući će u modernu povijest jer smo s jedne strane vratili demokratske procese u Mostar, a drugim sporazumom napravili preduvjete za konačnu promjenu Izbornog zakona BiH koji će usmjeriti budućnost BiH, kao i odnose u Federaciji koji su već previše dugo vremena na raznim testovima.
Sporazumi iz Mostara pokazuju kako postoji šansa za dogovor i konsenzus?!
Došlo je vrijeme da se svi ti testovi konačno polože s najboljom ocjenom od svih politika koje su dobile povjerenje svoga naroda. Oba sporazuma potpisana u Mostaru ljetos rezultat su jako puno razgovora i pokazatelj da se može, ako postoji istinska volja da se određeni politički problem riješi. Oni su potpisani pred najvećim predstavnicima međunarodnih i svjetskih predstavnika, slično kao Daytonski sporazum. To je jasan pokazatelj ozbiljnosti obaju potpisanih sporazuma.
Kakve rezultate očekujete od razgovora, susreta, koje imate na međunarodnom planu? Kakvi su stavovi predstavnika međunarodne zajednice u pogledu rješavanja ključnih problema u BiH?
Mogu slobodno reći da je naša komunikacija došla do međusobnih poziva na dnevnoj bazi, mnogo razgovaramo kako bismo došli do ključne stvari – dogovora na zadovoljstvo svih nas koji imamo potporu naroda koji predstavljamo. Naši prijatelji i predstavnici međunarodne zajednice tu su kao oslonac i pomoć da komunikacija postoji i da bude u kontinuitetu. Naši sastanci uživo također su podignuti ne za jednu nego više dimenzija.
Nedavno ste imali i zajednički sastanak s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te veleposlanikom SAD-a Ericom Nelsonom i posebnim predstavnikom EU-a Johannom Sattlerom. Je li nešto dogovoreno?
Razgovori toga tipa puno bolje prođu bez ikakve medijske pompe, izbjegnu se špekulacije kojih i ovako ima previše. Doista je bio sadržajan i konstruktivan razgovor o temi Mostara i održavanja izbora kako bismo sve institucije i njihove kapacitete uz medijaciju međunarodnih organizacija usmjerili u održavanje ovog izbornog procesa prema najvećim standardima. Naknadne analize tog izbornog procesa mogu naštetiti cjelokupnom procesu i takvo što može unijeti negativne konotacije koje nikome, ali apsolutno nikome, nisu potrebne.
Što je s izmjenama Izbornog zakona?
Fokus sastanka s veleposlanicima SAD-a i EU-a, osim izbornog procesa u Mostaru, bio je dominantno usmjeren prema temi Izbornog zakona. Dogovorili smo da do sredine siječnja pristupimo obvezama koje smo potpisali u Mostaru u vezi izmjena i dopuna Izbornog zakona. Tu više nema prostora za bilo kakvo odgađanje, prolongiranje niti bilo tko ima išta efektno od takvog pristupa. Taj dio mora se razriješiti s konačnim prijedlogom koji rješava ključne zapreke u unutarnjim odnosima i ispunjava sve sudske presude. Konstitutivni narodi nepromjenjiva su kategorija i njihovo legitimno predstavljanje nema nikakvu učinkovitu alternativu i te činjenice svjesni su apsolutno svi, pa čak i oni koji tu činjenicu nastoje izvrgnuti na svakom koraku.
Sudjelovali ste u Zagrebu na konferenciji o 25. obljetnici Daytonskog sporazuma. Što biste izdvojili kao ključnu poruku?
Današnji koncept djelovanja i unutarnji ustroj Bosne i Hercegovine vidno odudaraju od izvornog sporazuma. Mi smo to nazvali “puzajućim” promjenama koje su proizvod djelovanja različitih međunarodnih čimbenika u ovih 25 godina. Činjenica da imamo stotinu nametnutih popravaka kroz ustave u BiH, koji nisu prošli predviđenu parlamentarnu proceduru, najbolje ilustrira ambiciju donositelja nametnutih rješenja. Na isti način možemo govoriti o izmjenama Izbornog zakona, nametnutog na sličan način, bez parlamentarne procedure, a najbolja ilustracija izbornih zabluda bila su nametnuta rješenja za Grad Mostar zbog kojih 12 godina nismo mogli organizirati izbore u Mostaru. Da apsurd bude veći, nedavni dogovori o izborima u Mostaru prvi su usuglašeni u Parlamentarnoj skupštini BiH potrebnom ustavnom procedurom. Kako bismo osigurali izlazak iz stanja u koji smo dovedeni, nužno je iskoristiti trenutačni okvir Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, čuvajući ključne vrijednosti, i osigurati, prije svega, izmjenu Izbornog zakona BiH, osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim političko-administrativnim razinama vlasti kako to Ustav BiH (Aneks 4) predviđa, najbolje u prvih šest mjeseci 2021. kroz definiranu parlamentarnu proceduru, čime bismo relaksirali odnose i proveli izborne rezultate na svim razinama vlasti. Taj minimalan, ali iznimno bitan iskorak mogao bi omogućiti BiH i dobivanje statusa kandidata na euroatlantskom putu. Te integracijske aktivnosti predstavljaju budući iskorak BiH koji nema alternativu.
Republika Hrvatska snažno zagovara ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te punu zaštitu hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg, ali takav javni diskurs u Sarajevu se dočekuje s negodovanjem. Kako vidite takvu vrstu političkog i svakog drugog opiranja prema nečemu što je zapravo Ustav BiH predvidio?
Republika Hrvatska jedan je od potpisnika Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma kao međunarodnog sporazuma, nikakav svjedok, kako se opet pokušava nekim izvrgavanjem napraviti lažna slika. RH kao država i njezine institucije imaju obvezu reagiranja na međunarodne akte koji su njihovi predstavnici potpisali. Ako gledate isključivo i strogo pravno i stavite postrani da se radi o hrvatskom narodu u BiH, i onda bi također RH morala reagirati jer je, ponavljam, potpisnik toga sporazuma. Ako se taj sporazum konstantno i neprekidno krši, RH mora reagirati. Ako netko najavljuje da će takve radnje nastaviti na još perfidniji način, onda je valjda jasno zašto RH tako snažno i glasno djeluje. Netko vam najavljuje da će vas izbaciti sa svih razina vlasti, nametnuti vam nekoga ili nešto, i onda ne očekivati nikakvu reakciju pomalo je neozbiljno, pa čak i u sarajevskim političkim i medijskim okvirima. Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem jasno i nedvosmisleno ističe važnost pune jednakopravnosti konstitutivnih naroda i na takvo što imaju apsolutno pravo te nemaju potrebu bilo kakvih objašnjavanja zašto to rade. Ti napori i glas za punu zaštitu ustavno-zajamčenih prava svih triju konstitutivnih naroda bit će nastavljeni, u to nitko ne treba sumnjati. RH je naš najveći prijatelj, saveznik, susjedna država koja je naš najveći oslonac na europskom putu i na tome iskrena hvala svim ministrima u Vladi RH koji su u proteklih mjesec-dva dana stizali u posjet, i osobito hvala premijeru Andreju Plenkoviću na neupitnoj potpori da konačno riješimo sva otvorena pitanja prevažna za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Posebnu zahvalu uputili ste premijeru Andreju Plenkoviću koji je na međunarodnom planu očito glavni zagovornik prava bh. Hrvata, ali i europske budućnosti BiH?
Imao sam potrebu i javno zahvaliti premijeru RH Andreju Plenkoviću na njegovu predanom radu koji je iskazao u izgradnji europske Bosne i Hercegovine te zaštitom pozicije prava hrvatskog naroda u traženju puta k potpunoj ravnopravnosti i legitimnom predstavljanju. Kao prepoznat saveznik, bez kojega naš put k prosperitetnoj europskoj budućnosti i budućnosti koja je ravnopravna, premijer Plenković ostavio je neizbrisiv trag, radeći u svojstvu zaštite mira, stabilnosti, jednakosti i napretka – za hrvatski narod i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Možemo biti sretni što uz sebe imamo prijatelja i državnika kakav je Andrej Plenković. •
Još samo da dovedeš Lavrova da ti on to ovjeri i tu je kraj.