Podatak kako u Žepču radi više od 5 tisuća radnika kao i da je na prostoru općine registrirano više od 2 tisuće poljoprivrednih gazdinstava jasan su pokazatelj koji govori o gospodarskim kretanjima, a koja nisu usporila, naglasio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Mato Zovko, načelnik općine Žepče.
Dapače, izvoz se nastavlja, a općina s poslovnom zajednicom i dalje razvija dokazani model poslovnih zona koje će svakako dobiti na važnosti i u bliskoj budućnosti kada autocesta na koridoru Vc bude prolazila prostorom općine.
Večernji list: U posljednjem razdoblju iznimno je aktualizirana tematika proizvodnje domaće hrane. Znamo da Žepče ima značajne potencijale u tom segmentu. Kako Općina može pomoći domaćim proizvođačima te kakvi su rezultati mjera u kontekstu otvaranja novih radnih mjesta?
- Općina Žepče već 15 godina ima stavku u proračunu koja se odnosi na poticaje, odnosno subvencije u poljoprivrednoj proizvodnji. Svake godine usvojimo program poticaja putem kojega izdvajamo sredstva za tu namjenu, i to oko 150-160 tisuća maraka godišnje za naše poljoprivredne proizvođače koji ne ostvaruju poticaje od županije ili Federacije. Potpomažemo tako niz kategorija, od onih koji imaju muzne krave, svinje, preko ljudi koji imaju plastenike i poljoprivrednih zadruga, pa do pčelara i poljoprivrednih obrta. Svake godine izaberemo određeni tip proizvodnje - evo, ove godine to je plastenička proizvodnja, prošle i pretprošle to su bili kornišoni, tj. proizvodnja krastavaca... Ono što je nama zapravo i najdraže jest što možemo sufinancirati poljoprivredni obrt. Istodobno, osim ovih programa, razvijamo suradnju i s različitim međunarodnim organizacijama, kao što su USAID ili neke druge koje imaju programe ruralnog razvoja. S njima ostvarujemo suradnju tako da one daju dio sredstava te onda idemo u procese pomoći domaćim poljoprivrednicima. Posebno bih želio naglasiti podatak da trenutačno imamo 2307 registriranih poljoprivrednih gazdinstava. Uz to, imamo i više od 100 poljoprivrednih obrta.
Večernji list: Usko vezana tematika uz ovu je i ona koja se odnosi na razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Koliko su takvi oblici poslovnih subjekata danas razvijeni na prostoru općine Žepče?
- Treba reći kako zapravo u ukupnoj strukturi imamo najviše malih i srednjih poduzeća, trenutačno ih imamo oko 350. Prvenstveno nam je razvijena tekstilna industrija, a nakon toga slijede drvna i metalna. O kolikom se značaju radi, govori i podatak prema kojemu je s 31. prosincem prošle godine na prostoru općine Žepče bilo zaposleno više od pet tisuća radnika. Pandemija nije gotovo ništa utjecala na naše proizvođače, dapače, mnogi su povećali izvoz, posebice u tekstilnom i drvnom sektoru koji imaju svoje tržišta po cijeloj Europi. Uglavnom se tu radi o tvrtkama koje zapošljavaju 25 - 50, pa do 300 radnika.
Večernji list: Žepče se u tom kontekstu može pohvaliti i iznimno razvijenim modelom poslovnih zona...
- Žepče i ja osobno nikada nećemo dopustiti da netko iz mjesta ode, a da nije recimo dobio mogućnost ovdje graditi pogon, tvornicu. Ponosimo se svojim poslovnim zonama, počevši od poslovne zone XP, preko poslovne zone Polje, a evo gradimo i poslovnu zonu Radovlje, gdje izgrađujemo infrastrukturu. Osim toga, tu su i poslovne zone u Begovu Hanu, pored magistralne prometnice, kao i pored regionalnih prometnica. Kada je riječ o poslovnoj zoni Radovlje, osigurat ćemo parcele za one koji tu žele proizvoditi i raditi.
Večernji list: Preduvjet razvoja svakog oblika poduzetništva je i dobra prometna povezanost. Pritom svakako treba ukazati na činjenicu da se izgradnja autoceste na koridoru Vc približava Žepču s južne strane. Koliko će taj projekt značiti u smislu otvaranja novih perspektiva razvoja?
- Autocesta na koridoru Vc prolazit će kroz općinu Žepče u duljini od oko 25 kilometara. Predviđena je jedna izlazna petlja prema Zenici, jedna izlazna petlja prema Maglaju, a predviđeno je i interregionalno čvorište na kojemu će se koridor Vc spajati s budućom cestom Tuzla - Žepče. Autocesta je već ušla na područje općine Žepče - riječ je o dionici Nemila - Poprikuše, a sada se završava projekt od Golubinje, odnosno Poprikuša do Ozimice, dok je projekt od Ozimice prema Tešnju gotov te se ovih dana treba izabrati izvođač. Dakle, tri dionice prolaze preko područja općine Žepče, a to će svakako doprinijeti značajnom razvoju obrtničke djelatnosti, odnosno gospodarstvu u cjelini. Veselimo se svakom kilometru, pogotovo jer je Žepče na magistralnoj prometnici, željezničkoj pruzi, a evo bit će i na budućoj autocesti.
Večernji list: Žepče se također može pohvaliti i učinkovitim radom Razvojne agencije (RAŽ). Koliko su takve aktivnosti važne u kontekstu međunarodnog financiranja projekata?
- Itekako je važan rad agencije. Shvatili smo koliki je potencijal u međunarodnim organizacijama, a posebice u državama kao što su Švicarska, Njemačka, Švedska, Češka itd. Već dulje provodimo projekte s međunarodnim financiranjem i zapravo gotovo isto novca osiguramo preko tih organizacija koliko i preko proračuna. Evo, nedavno smo imali i završnu konferenciju o dovršetku trećeg projekta prekogranične suradnje BiH - Hrvatska - Crna Gora. Zajedno smo s našim prijateljskim općinama iz Hrvatske Starim Jankovcima i Tovarnikom, kao i Unijom poslodavaca Crne Gore, proveli dva projekta prekogranične suradnje, a jedan smo primijenili sami. U trenutku kada BiH dobije status kandidata za EU bit će dostupno i mnogo više sredstava, a mi smo za takav scenarij spremni.
