Na veletržnici u Tasovčićima pokraj Čapljine, hercegovačkoj burzi povrća i voća, pa i šire, koja je s radom počela 1997. godine, u posljednje tri godine cjenovna slika se promijenila više nego u prethodne dvadeset i tri godine, piše Večernji list BiH.
Od početka rada veletržnice, navedene 1997., pa do 2020. godine pravila "igre" bila su poznata. Ta nepisana pravila podrazumijevala su da nakon mjesec, dva viših cijena s početka sezone, prvih dana srpnja počinje pad koji završava krizom koja bi nastupala oko Ilindana, 20. srpnja.
"Ilindanska kriza"
Ove godine na veletržnici u Tasovčićima bilježimo stabilne cijene ili njihov rast. Primjerice, krumpiri su se u trećoj dekadi lipnja prodavali po 1 - 1,20 KM, da bi točno 7. srpnja njihova cijena porasla na 1,20 - 1,70 KM. Krumpiri su trenutačno tri puta skuplji nego pandemijske, 2020. godine, kada su stajali od 0,40 do 0,50 KM po kilogramu. U srpnju, u odnosu na konac lipnja, skočila je i cijena kupusa koji je od 1 do 1,30 KM, dva i pol puta skuplji je nego 2020., kada se, kao i krumpiri, prodavao od 0,40 do 0,50 KM. Pandemijsku 2020. godinu kao reprezentativnu uzimamo jer je upravo te godine počela promjena, cijene domaćeg povrća i voća počele su rasti. U prvoj dekadi srpnja u usporedbi s posljednjom dekadom lipnja veća je i cijena krastavaca koji trenutačno, na veliko, stoje od 1 do 1,30 KM. Usporedbe radi, 10. srpnja 2020. bili su samo od 0,20 do 0,30 KM, gotovo su pet puta skuplji. Slično je s češnjakom, tikvicama...
Ilustrativna je usporedba cijena iz prve dekade ovogodišnjeg srpnja s cijenama iz istog razdoblja 2020. godine. Rajčice su trenutačno od 1,50 do 3 KM, ovisno o vrsti i kvaliteti, prije tri godine bile su od 0,80 do 1,40 KM, paprike se na veliko cijene od 1,80 do 2,50 KM, dok su 2020. bile od 1 do 1,40 KM, mrkva i cikla su od 1,50 do 2 KM, prije tri godine bile su od 0,80 do 1 KM, crveni luk se prije tri godine, na veliko, cijenio od 0,70 do 1 KM, a trenutačno je od 1,50 do 1,80 KM. Peršin i celer bili su od 2 do 3 KM, trenutačno su od 4 do 5 KM, raštika je bila oko 1 KM, dok je trenutačno od 2 do 3 KM, dok je mahuna bila od 1 do 2 KM, a trenutačno je od 1,50 do 3 KM...
Kod voća najuočljivija je promjena kod lubenica, čija je trenutačna cijena od 1 do 1,10 KM, u istom razdoblju 2020. stajale su od 0,30 do 0,40 KM, dinja - 1,60 - 2 KM prema 0,80 - 1,20 KM, šljiva - 2,50 - 2,80 KM prema 1 - 1,50... Zanimljivo, cijena bresaka i nektarina gotovo je identična - 1,50 - 2 KM odnosno 1,70 - 2 KM po kilogramu itd.
Što je uzrok rastu cijena povrća i voća u posljednje tri godine u odnosu na prethodne 23 - nepovoljne vremenske prilike, pad proizvodnje, skup uvoz zbog rasta troškova prijevoza, izvoz… Ove godine bilježi se značajniji izvoz mladih krumpira, pa i rajčica, nešto drugo u značajnijoj količini Hercegovina nema za ponuditi. Kada smo Marijana Brajkovića, direktora PZ "Matica" iz Višića, oko koje su okupljeni najveći proizvođači rajčica u dolini Neretve, proljetos pitali - povećava li se sadnja rajčica, odgovorio je:
- Nema tko, velika većina nas je u pedesetim i šezdesetim godinama, mladi odlaze na sezonu ili u Njemačku, plastenici se ne pokrivaju, oni koji su tu rade koliko mogu i to je to.
Za mišljenje o istoj temi pitali smo i Grgu Matića, također iz Višića, koji je na veletržnici praktički od njezina otvaranja:
- Ove godine, a i ubuduće, događat će se ovakve stvari. Prvo i osnovno - nema tko proizvoditi. Mladost nam je otišla u svijet, starost je otišla pod zemlju, ovo malo srednje generacije što ima radi koliko može. Proizvodnja je poskupjela 100 - 200 posto. Znači, sama proizvodnja, počevši od sjemena, goriva, gnojiva, zaštite, radne snage i svega, drastično je poskupjela. Poskupljivat će sve više jer je danas teško naći nekoga da radi za dnevnicu, vrlo teško, ako netko i pristane, onda to treba i platiti. I plaćat će se sve više i tražiti jer nema tko raditi. Politika koja se vodila proteklih godina nije vodila računa ni o ljudima ni o poljoprivredi. Vrijeme se promijenilo, danas neće nitko, što je i u redu raditi ispod cijene, i neka svatko svoj rad i trud i naplati.
Grgo ima i osobno iskustvo. Naime, njegov sin je jedan od rijetkih mladih ljudi koji se bave poljoprivredom.
- Da vam iskreno kažem, jest, a volio bih da nije. Jest jedan od rijetkih, proizvodnja je sve skuplja i skuplja, ulozi su veliki - od obrade zemljišta pa do ostaloga. Drastično je sve poskupjelo, ni jedan motor ne radi na vodu, a zahvaljujući prilikama došlo je do rasta cijena. Dolaze sve teža vremena, proizvodit će se sve manje jer nema tko proizvoditi.
Pesimistična budućnost
Sudeći prema riječima ove dvojice Višićana upućenih u problematiku, vrijeme jeftinog voća i povrća u jeku sezone je prošlost. Došlo se dotle da se, primjerice, Ljubušaci čudom čude cijeni rajčica u trgovinama od 4 KM, krumpira od 2,50 KM…
