Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Eric Nelson sugerirao je u subotu da je došlo vrijeme za promjene Daytonskog sporazuma najavivši da će Sjedinjene Države odlučno poduprijeti napore da BiH postane funkcionalna demokratska država.
Nelson je to kazao kao jedan od govornika na svečanoj akademiji upriličenoj u Sarajevu u povodu 25. obljetnice Daytonskog sporazuma koji su 14. prosinca 1995. godine na ceremoniji u Parizu potpisali tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević.
Ostali govornici iz diplomatske zajednice u subotu su u Sarajevu iskazali načelnu potporu naporima da se stanje u BiH stabilizira i poboljša, no američki veleposlanik bio je taj koji je izričito rekao da je nakon dva i pol desetljeća došlo vrijeme za promjene ustroja BiH definiranog sporazumom kojim je prije četvrt stoljeća okončan rat.
Dayton je, po njegovim riječima, okvir koji je postavio temelj mira i osnove za uspostavu demokratskog i funkcionalnog društva što je proces koji je dugo predvodio Ured visokog predstavnika (OHR) no sada je vrijeme da BiH učini "sljedeće ključne korake za budućnost".
"Kako bismo to uradili moramo unaprijediti sporazum koji nije nikada bio zamišljen da traje vječno. Njegovi nedostaci mogu i moraju biti popravljeni", kazao je Nelson i najavio da će SAD biti država koja će svakodnevno podržavati pretvaranje takve vizije u stvarnost.
Nacionalizmi - zapreka napretku
Bill Clinton koji je u vrijeme potpisivanja Daytona bio predsjednik SAD-a u video poruci sudionicima sarajevske akademije rekao je da je uspostava mira u BiH u suradnji s NATO-om jedno od najvažnijih postignuća njegove administracije. Clinton je rekao da žalosti činjenica to što je "tvrdokorni nacionalizam" proteklih godina priječio brži napredak u BiH i pozvao da se blokade uklanjaju i da se federalistički ustroj BiH prestane koristiti kao alat kojim će se blokirati provedba reformi.
Za svaki iskorak koji bi vodio napretku, poručio je Clinton, BiH može računati na brojne prijatelje koje ta zemlja i danas ima u SAD. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u video poruci je najavio nastavak potpore Alijanse BiH i pozvao da se problemi u toj zemlji rješavaju kompromisom.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves le Drian također je poručio da BiH može računati na potporu njegove zemlje, posebice u procesu europskih integracija, ali je upozorio da taj put znači jasno prihvaćanje europskih vrijednosti koje uz ostalo znače uspostavu snažnih i učinkovitih državnih institucija te poštovanje svih žrtava, odbacivanje povijesnog revizionizma i protivljenje veličanju ratnih zločinaca.
"To je posebice važno u zemlji koja želi postati članicom EU i dijeliti njezine vrijednosti", kazao je šef francuske diplomacije. Time je jasno aludirao na uobičajenu praksu pretvaranja ratnih zločinaca u BiH u nacionalne heroje
Traže se jaki lideri i poštivanje različitosti
Na uspostavu "jakog političkog liderstva u Sarajevu" apelirao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas koji je dodao da u zemlji koja želi u EU nema mjesta "nacionalističkom huškanju". Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u svojoj poruci istaknula je da je vladavina prava te poštivanje ljudskih i građanskih prava podjednako važno za BiH kao i za svaku drugu zemlju koja želi biti demokratskom.
"Trebamo težiti društvu u kojemu ljudi mogu živjeti zajedno ujedinjeni u različitostima", kazala je Pejčinović Burić. Šef Delegacije EU U BiH Johann Sattler ponovio je riječi nekadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla koji je u Parizu prije 25 godina kazao kako mir u BiH mora biti više od odsustva rata, a da građani imaju pravo tražiti život bez straha i stalnih političkih kriza.
Sattler je kazao da europske integracije mogu pomoći BiH "da riješi anomalije daytonskog sustava", a vlasti u zemlji moraju što prije učiniti korake u tom smjeru. "Uvjereni smo da se to može učiniti iduće godine", kazao je Sattler.
