Kad sam stigao u Sarajevo a u zračnoj luci dočekao me tajni agent CIA-e sa psom ovčarom i pitao po što sam došao u Sarajevo, potekle su mi suze. Pomislio sam, Bože moj, taj je narod toliko patio i dao tolike žrtve pa da na kraju bude američka kolonija... – počeo je razgovor za Večernji list 73-godišnji šeik Ahmad Salek Kashani, najmoćniji, najutjecajniji i najdugovječniji zastupnik u iranskom parlamentu, kojem su prije puta u Sarajevo savjetovali da ne putuje u svećeničkom odijelu, ali on ga je baš iz inata odjenuo kako bi vidio reakciju na svoj dolazak.
– Ako sam za vrijeme rata mogao tako putovati kroz Hrvatsku u BiH, zašto ne bih mogao sada u miru – rekao je i nastavio: – U BiH došao sam za vrijeme rata. Više nije tajna da je Iran pomogao braći muslimanima u BiH. Dali smo im oružje, poslali im instruktore... Čak i naš najveći neprijatelj SAD priznaje da je naše oružje promijenilo vojnu ravnotežu u BiH.
Sastao sam se tada s Alijom Izetbegovićem i u lice mu rekao: “Predsjedniče mi zauzvrat ništa ne tražimo niti želimo. Naše je moralno načelo pomoći braći muslimanima.” To je bio slogan i osnivača Islamske Republike ajatolaha Ruhollaha Homeinija koji je uvijek govorio da trebamo pomagati svim muslimanima, ali i nemuslimanima u nevolji te potlačenima.
Kako sam obećao predsjedniku Izetbegoviću, tako je i bilo. Mi smo došli na njihov poziv i otišli kad su nam rekli da nas više ne trebaju. Potom je šeik Kashani povišenim tonom nastavio govoriti da smjer kojim ide BiH nije dobar jer ni jedan narod u toj zemlji ne upravlja svojom državom, već se njome upravlja izvana.
– Kakva je to država kad Amerikanac odlučuje o svemu? Nažalost, Amerikanci nikada nisu bili prijatelji ni Bošnjacima ni drugim narodima u BiH. BiH može opstati samo ako njezin narod počne odlučivati o svojoj sudbini – uvjerava nas šeik Ahmad Salek Kashani koji je bio blizak prijatelj i suradnik osnivača Islamske Republike ajatolaha Ruhollaha Homeinija kao i jedan od osnivača najmoćnije i najelitnije vojne snage na Bliskom istoku, iranske Revolucionarne garde te njezina pričuvnog sastava Basij.
Sa šeikom Kashanijem razgovarali smo u njegovu stanu u Isfahanu, za koji kažu da je “pola svijeta”. Isfahan je čaroban grad, pun palača i karavansaraja, džamija i starih crkava koje posjetitelje ostavljaju bez daha, stoga nije čudo da ga godišnje posjeti više od pet milijuna stranih turista.
Šeik Kashani živi skromno, u stanu u kakvom živi prosječan Iranac i ni po čemu se posebno ne ističe. Ono što ipak odaje da u tom stanu živi važna osoba stroge su sigurnosne mjere i tjelohranitelji koji su stalno uz njega. Koliki je autoritet šeik Kashani dokazuje i to da je jedan od razloga otkazivanja posjeta Iranu francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu bilo protivljenje upravo šeika Kashanija koji je kazao da Macron nije dobrodošao jer je, kako tvrdi, stao na stranu tlačitelja – SAD-a i Donalda Trumpa.
– Ne može netko osuditi iransko testiranje balističkih raketa srednjeg dometa i smatrati to kršenjem međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu te uputiti prijetnju Iranu i nakon toga doći u Iran tražiti posao za svoje kompanije. Bio sam jasan i rekao da Macron u Iranu nije dobrodošao i to je za mene završena priča. Iran ima pravo na testiranje raketa i na naoružanje. Zašto nas svi kritiziraju i napadaju zbog naoružanja, a mi nikome ništa ne činimo? Istodobno, nitko ništa takva ne govori Izraelu koji tlači i svakodnevno ubija palestinski narod, žene, djecu, naočigled svijeta i ne birajući sredstva? Umjesto osude, oni mu daju potporu i naoružanje. Kako sam vam rekao na početku, mi ćemo uvijek braniti potlačene diljem svijeta, bez obzira na vjeroispovijest, i u tome nas nitko ne može sprečavati – odlučan je šeik Kashani. Glavnu ulogu odigrao je i u dizanju pobune 1979. godine protiv šaha Reze Pahlavija.
Osuđen na doživotni zatvor
– Da šah nije svrgnut, danas bih ja još sjedio u zatvoru – govori šeik Kashani pijući čaj i ne obazirući se na mobitel koji mu nije prestao zvoniti otkad smo počeli razgovarati.
– Šah me osudio na doživotni zatvor jer sam, uz mnoge svećenike, pokrenuo pobunu protiv njega koju je izvana organizirao i vodio ajatolah Ruhollah Homeini. Dok sam bio u zatvoru u Shirazu, 18 časnika SAVAK-a izvršavalo je nada mnom svakodnevno 17 vrsta mučenja od devet ujutro do ponoći – prisjeća se i pokazuje nam tragove mučenja i ožiljke koji su mu ostali za cijeli život.
– SAVAK je, uz vojsku, žandarmeriju i policiju, bila najznačajnija poluga šahova sigurnosnog aparata koji je osnovan 1957. i stavljen pod zapovjednišvo njegova bliskog suradnika generala Nematollaha Nasserija. Cilj SAVAK-a bio je spriječiti svaku destabilizaciju i pokušaj rušenja režima, posebno od strane ljevičarskih skupina. Stoga je razvio razgranatu špijunsku mrežu te provodio masovna uhićenja protivnika režima, od kojih su mnogi potom nestali. Ja sam jedan od rijetkih koji je uspio preživjeti. U to vrijeme, podučavao sam filozofiju na fakultetu i imao 25 učenika. Mnogi profesori i zaposlenici u školi bili su tajni agenti SAVAK-a. Tako su pratili i osluškivali svako moje predavanje i nakon što su zaključili da govorim protiv šaha, uhitili su me, odveli na ispitivanje i brzinom munje osudili na doživotnu kaznu – svjedoči šeik Kashani i kaže da je jedva čekao rušenje šaha Reze Pahlavija jer su s njim svi resursi i bogatstvo Irana bili u rukama SAD-a i Izraela.
– Iranska je revolucija velikim dijelom uzrokovana načinom na koji je šah uspostavio svoju vlast te metodama njegove vladavine. Činjenica je da je svoj režim uspostavio pučem 1953., kada je po naputcima i uz pomoć SAD-a i Britanaca srušio legalnog premijera Mossadeqa, što mu nije mogla oprostiti većina Iranaca – govori šeik Kashani te ističe da je narod još žešće krenuo na šaha Pahlavija nakon što su mediji koje je kontrolirao režim vrijeđali islam i Homeinija optužujući ga da je u mladosti vodio nemoralan život, da nije pravi Iranac jer mu se djed doselio iz Indije...
– Nakon toga su studenti s teoloških seminara u Qomu u velikom broju izišli na ulice, prosvjedujući protiv vrijeđanja islama i Homeinija. Prosvjednici su se sukobili s policijom, pri čemu je ubijeno 70, a ranjeno 500 prosvjednika. Taj je događaj imao dalekosežne posljedice jer je pokrenuo prosvjede koji su se ponavljali svakih 40 dana. I tako je počela prava revolucija. Prosvjedi su trajali sve dok šah Reza Pahlavi nije pobjegao, a u Iran se vratio ajatolah Homeini. Sada smo proslavili 40 godina revolucije. Unatoč svim nedaćama, sankcijama, pokušajima neprijatelja da nas unište, čvrsto stojimo na nogama i tekovine revolucije i ideje imama Homeinija još su jače i čvršće – govori šeik Kashani kojega SAD i Izrael smatraju jednim od najvećih neprijatelja, s obzirom na to da je jedan od utemeljitelja najelitnije postrojbe na Bliskom istoku, iranske Revolucionarne garde, čiji je zadatak čuvanje tekovina revolucije.
Najveća sila na Bliskom istoku
Iranske oružane snage najveće su na cijelom Bliskom istoku. Po procjenama međunarodnih organizacija, imaju 945 tisuća aktivnih pripadnika, bez policije. Regularne oružane snage Irana sastoje se od kopnene vojske, ratne mornarice, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Te snage uključuju 820 tisuća ljudi; kopnena vojska 650 tisuća, ratna mornarica 70 tisuća te ratno zrakoplovstvo 100 tisuća ljudi. Protuzračna obrana odijelila se od ratnog zrakoplovstva 2009. godine.
Revolucionarna garda, prema pretpostavkama, broji 125 tisuća članova u pet grana; vlastitoj ratnoj mornarici, ratnom zrakoplovstvu, kopnenim snagama, specijalnim snagama Quds te Basiju, pričuvnom sastavu pod zapovjedništvom Revolucionarne garde. Iran tvrdi da Basij broji 12,6 milijuna ljudi (uključujući žene), od čega ih je tri milijuna sposobno za borbu, a ima i 2500 bataljuna od kojih je dio stalno zaposlen.
Međutim, analitičari smatraju da je najveća snaga Irana njegovih 82 milijuna stanovnika, a to je čimbenik koji je na kraju prevladao i u ratu Irana s mnogo bolje (i sa Zapada) opremljenom vojskom Iraka od 1980. do 1988. Iranska garda osnovana je odmah nakon Islamske revolucije 1979. kao oružana jedinica vjerskog državnog vrha, a i danas je odgovorna ne predsjedniku, nego samo vrhovnom vjerskom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju. Ona također ima sva tri oružana roda, a upravo Revolucionarna garda nadzire i projekte iranskih raketa srednjeg i dalekog dometa.
Šeik Kashani bio je sudionik i u iransko-iračkom ratu i često je bio na fronti. – Iranci su uvijek spremni braniti svoju revoluciju. Bez obzira na tešku ekonomsku situaciju u kojoj smo sada, najviše zahvaljujući Donaldu Trumpu i nekim zemljama članicama Europske unije te Izraelu, iranski narod je danas slobodan. Upravo kako je to htio ajatolah Homeini kada je, čim je sletio u zračnu luku u Teheranu, rekao: “Mi nećemo biti ni na strani Istoka ni na strani Zapada. Mi ćemo biti islamska republika” – govori šeik Kashani.
On je bio jedan od najbližih suradnika imama Homeinija, utemeljitelja Islamske Republike.
– O osobnosti imama Homeinija ne možemo govoriti 15-20 minuta. To je priča koja nema kraja. Najvažnije je da je imam Homeini napravio ono što nikome više neće uspjeti. Svakako će ostati zapamćen, i među onima koji su ga voljeli i među njegovim neprijateljima, kao jedna od najkarizmatičnijih i najistaknutijih osoba u povijesti čovječanstva koji je u suvremenom dobu pokrenuo Božji ustanak.
On je bio odjek tražene istine koji se u vrijeme despotizma i gušenja Pahlavijeva režima u Iranu podigao te kao svjetiljka povlačio srca ljudi iz tame na svjetlost – s ponosom govori šeik Kashani te dodaje da je ustankom imama Homeinija ispisana nova sudbina iranskog naroda, a narod je uz pomoć njegovih božanskih uputa uživao u blagodatima Islamske revolucije.
Najavio raspad SSSR-a
– Dolaskom na vlast Muhameda Reze Pahlavija 1937. godine, imam Homeini krenuo je u otvorenije rješavanje vjerskih i političkih pitanja. Sve do 1957. godine posvetio se vrijednom izučavanju, revoluciji i pisanju vrijednih knjiga. Naravno, puno je pažnje posvećivao i političkim pitanjima, posebno nacionaliziranju naftne industrije 1946. godine. Usprkos svim teškoćama i nevoljama, imam Homeini u vrijeme svog progona nije odustao od pokušaja i borbe. On je u tom razdoblju govorima i porukama održao živom nadu u pobjedu u srcima.
Imam Homeini je 1967. godine izdao fetvu (vjersku obvezu) u povodu šestodnevnog arapskog rata s Izraelom u kojoj je zabranio svaku vrstu trgovinskih i političkih veza islamskih nacija s Izraelom i upotrebu izraelskih roba. Imam Homeini bio je jednostavan čovjek. Kako je živio, tako je i umro. Bez imovine, bez novca na računu...
Svijet će ga pamtiti po mnogo čemu. Osim što je porazio Ameriku u regiji, vratio je izgubljeni ponos iranskom narodu, u Iranu se još vrti snimka iz skromnog doma ajatolaha Homeinija u Teheranu kada je k njemu došao bivši ministar vanjskih poslova SSSR-a Eduard Ševarnadze, kao izaslanik tadašnjeg čelnika SSSR-a Mihaila Gorbačova, koji je htio posredovati između SAD-a i Irana. Tada mu je imam Homeini rekao: “Po što ste došli? Brinite se za sebe, SSSR će se ionako raspasti”. Nakon toga se imam Homeini dignuo i otišao, a Ševarnadze je ostao sjediti u šoku i nevjerici – priča šeik Kashani napominjući kako tada nitko u svijetu, pa tako ni Ševarnadze, nije slutio da će doći do raspada SSSR-a, a imam Homeini je to znao.
– Ajatolah Homeini bio je božanstven čovjek i znao je unaprijed sve što će se dogoditi. Zbog toga vam kažem, unatoč svim zavjerama, ratovima i sankcijama, tekovine Islamske revolucije koju je predvodio imam Homeini ostat će vječne – rekao nam je na rastanku šeik Ahmad Salek Kashani.
