Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istaknula je kako se osobno kao žena nikada neće zalagati za kvotu, bilo žena ili muškaraca, i da je taj sustav kvota osobno vrijeđa.
Ona je istaknula kako "ne zna na temelju čega je javnost ocijenila da će zastupljenost žena na kandidatskim listama na izborima biti ugrožena, odnosno da će rješenja koja se razmatraju u okviru izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ugroziti njihovu poziciju".
Ovih dana se u javnosti pojavila bojazan kako će novi modeli rješenja koja se predlažu smanjiti mogućnost izbora žena u zakonodavna tijela BiH ukoliko se ne zadrži dosadašnji sustav u okviru kojeg među prvih pet kandidata moraju biti najmanje tri žene.
- Prije svega, mi smo kroz rad Interresornog povjerenstva radili određene prijedloge oko kojih se još uvijek nismo izjasnili i oni nisu niti u zakonodavnom postupku, nisu u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ne želim kazati da neće rješenja biti takva za one prijedloge oko kojih smo se mi usuglasili. Kada je u pitanju zastupljenost žena, oko toga postoje medijske spekulacije kako sam ja uložila nekakav amandman. Ne radi se apsolutno ni o kakvom ulaganju amandmana. Radi se o usuglašenom stavu Interresorne radne skupine - istaknula je Krišto, koja je i članica Interresorne radne grupe za pripremu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
Navodi kako što se tiče zastupljenosti manje zastupljenog spola kada je u pitanju zakon, to podržava, i da "smo na toj razini u zakonu imali da je to 40 posto".
- Možemo čak razmišljati da je i 50 posto. Tu ne postoji nikakav problem. Ali, ono što se u javnosti pojavio problem to je da li žena po zakonu treba biti na prvom, trećem, petom mjestu. Niti jedan demokratski sustav ne poznaje takvu zastupljenost, odnosno takvo pozicioniranje bilo koga. S druge strane, mi smo to već imali, i to je po meni kod nas potrošen model. Na poseban način vrijeđa žene. Zato što postoji zakonska obveza da se nađu na prvom, trećem ili petom, pa onda klubovi od pet zastupnika gdje bi trebale biti najmanje dvije žene ignoriraju, odnosno preferencijama zaobiđu žene i nemaju niti jednu ženu u klubu zastupnika na izravnim izborima. Tako da apsolutno kod ovog sustava kakav jeste, otvorenih lista, odnosno preferencija, ništa nam ne znači na kojoj je poziciji žena - ističe Krišto.
Ona navodi kako se moraju ispuniti određeni kriteriji, krenuti od nečega, da žene u politici trebaju biti zato što su vrijedne, odgovorne, spremne raditi. Navela je da takvi kriteriji trebaju biti uistinu i na svim drugim pozicijama, pa i u politici.
- Prije svega, angažman žena ovisi od žena i od potpore žena. Ako je 50 posto ukupne populacije žena, onda mi nije jasno kako ih negdje nema. Prije svega, i u politici. Ako ih ima u članstvu u strankama kako je moguće da ih nema na pozicijama. Ostaje ili da je do žena ili do političkih opcija - ističe Krišto. Naglasila je kako "ne može reći da ima dovoljno žena, pa da mogu reći da je zadovoljna njihovom brojnosti na pozicijama".
- Pripadam i jednoj političkoj opciji, HDZ-u BiH, u kojoj mogu reći kako mi kao stranka činimo sve da imamo žena i to pokazujemo vrlo praktično. Imamo predsjednicu parlamenta, ministricu u Vijeću ministara BiH, predsjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH. Od četiri izaslanika dvije su žene u klubu što je 50 posto zastupljenosti. Više nego je zakon tražio. Dakle, postoji mogućnost - navodi Krišto.
Inače, trenutno u Vijeću ministara BiH od devet članova (mimo predsjedatelja) dvije su žene. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH od 42 zastupnika devet je žena i to po dvije iz HDZ-a BiH, DF-a i SNSD-a, te po jedna iz HDZ-a 1990, SDA i SDS-a. U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH od 15 članova dvije su žene, obje iz HDZ-a BiH.
