Velika poskupljenja životnih namirnica postala su svakodnevica u Bosni i Hercegovini. Značajno su poskupjele osnovne životne namirnice poput mesa, brašna, ulja, mlijeka i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane koji su i prije poskupljenja živjeli na rubu siromaštva, piše Večernji list BiH.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za siječanj 2020., dakle pred sami početak pandemije koronavirusa, iznosila je 1965,96 KM. S druge strane, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za siječanj 2023. iznosila je 2996,70 KM. Dakle, potrošačka košarica nam je u odnosu na vrijeme prije početka pandemije skuplja za čak 1030,74 KM.
Rast cijena
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za studeni 2022. iznosila je 1161 KM, dok je prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za studeni 2019. iznosila 932 KM. Dakle, prosječna plaća porasla je za 229 KM. Nedovoljno ni da pokrije porast troškova prehrane. Naime, za prehranu je u siječnju 2020. godine četveročlanoj obitelji trebalo 831,60 KM, dok joj je u istom mjesecu ove godine trebalo 1344,48 KM. Dakle, samo troškovi prehrane veći su za 512,88 KM.
Cijene u BiH ne prestaju rasti. Prosječne cijene osnovnih životnih namirnica iz prosinca 2021. i istog mjeseca 2022. godine oslikavaju kakvo je stanje s inflacijom. Naime, statistički podaci pokazuju kako je cijena kilograma bijelog kruha skočila s 2,60 KM na 3,20 KM. Poskupjela je i riža za 0,90 KM, a sad stoji čak 4,20 KM. Za pola marke veća je cijena brašna po kilogramu, a junetina bez kostiju je s 14,90 KM poskupjela na 18,80 KM po kg. I svježa piletina skuplja je za 1,20 KM te sada u prosjeku stoji 6,20 KM. Drastično je poskupjelo i mlijeko.
U prosincu 2021. godine u prosjeku je stajalo 1,50 KM, a u istom mjesecu 2022. godine bilo je za 1 KM skuplje. Cijena ulja bila je 3,30 KM, a u prosincu 2022. porasla je na 4,10 KM za 1 l. Nisu samo skočile cijene osnovnih životnih namirnica. Poskupio je i ogrjev. Tona ugljena je u godini dana zabilježila rast od 47,50 KM, dok su drva po m3 poskupjela za 19 KM. Iako se najavljivalo da će s dolaskom 2023. godine cijene početi padati, ako izuzmemo gorivo, to se nije dogodilo.
Sporiji rast cijena
Kada su rasle cijene, opravdavano je to galopirajućom inflacijom, rastom cijena goriva i troškova prijevoza, a danas, kada su cijene nafte značajno niže, izostaje očekivano vraćanje cijena hrane u podnošljivije okvire. Na to već dulje upozoravaju građani, ekonomisti i mediji, ali bez učinka.
Ekonomist Faruk Hadžić komentirao je trenutačne stope inflacije u FBiH te kazao što građani mogu očekivati kad je u pitanju inflacija. Istaknuo je da statistički podaci o cijenama u siječanj pokazuju da je došlo do dodatnog rasta u odnosu na prosinac. Napomenuo je da je to u suprotnosti s tvrdnjama pojedinih ekonomista da će se početkom ove godine dogoditi pad cijena, posebice, kako je naveo, hrane. Naglasio je da je upravo u tom segmentu bilo dodatno poskupljenje te podsjetio da građani najveći dio prihoda troše na prehrambene proizvode.
- Podaci za siječanj pokazuju sljedeće vrijednosti: indeks potrošačkih cijena iznosi 14,7% (godišnja inflacija) i 24,5% (inflacija u odnosu na bazno razdoblje). Indeks kretanja hrane iznosi 22% (godišnja inflacija) i 42,5% (inflacija u odnosu na bazno razdoblje) - istaknuo je Hadžić. Prema njegovim riječima, može se očekivati snižavanje godišnje stope inflacije, ali to ne znači da će se cijene svih proizvoda vratiti na prethodnu razinu, već da će se nastaviti sporiji rast cijena u odnosu na prethodnu godinu.
- Ako mislite da ćete manje plaćati frizerske usluge ili pecivo u pekarnici te da će se cijene vratiti na razinu s početka pandemije (koronavirusa), od toga nema ništa - dodao je. Uputio je da sporiji rast cijena znači da smo "statistički" pobijedili inflaciju.
