Spor oko gradnje Pelješkoga mosta ponovno će biti otvoren između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj vali. Najavio je to predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac na izvanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu. Potvrdio je kako će se SDA pridružiti zahtjevu koji je u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenula oporba, a koja traži da se taj projekt zaustavi sve dok se ne riješi otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva, piše Večernji list BiH.
Protiv hrvatskih argumenata
Genjac je ustvrdio kako BiH zapravo nikada nije dala službenu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, kao i da ne stoje argumenti da bi se most gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procijenili u SDA, zapravo područje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru. Haranga protiv gradnje Pelješkog mosta traje još od samih početaka ideje o gradnji. Iako u BiH nema stručnjaka za pomorsko pravo, ima stručnih skupina koje na sve moguće načine žele zabraniti gradnju mosta. Podsjećanja radi, još prije deset i više godina “stručna skupina” konstatirala je kako će predloženo projektno rješenje Republike Hrvatske za izgradnju mosta kopno - Pelješac značajno ograničiti pravo neškodljivog prolaza u unutarnje morske vode BiH te će na taj način ugroziti i njezin pristup moru - ocijenjeno je u najnovijem izvješću stručnoga povjerenstva koje je, po nalogu Ministarstva prometa i veza BiH, pripremilo taj dokument za Vijeće ministara. Stručno povjerenstvo smatra kako je Hrvatska visinu mosta od 30 metara i širinu 150 metara planirala isključivo prema svojim putničkim i teretnim brodovima. Riječ je o brodovima hrvatske Jadrolinije i jedrilicama čiji jarbol ne prelazi 30 metara, navodi se u mišljenju stručnoga povjerenstva.
Premda je riječ o gabaritima koji mogu zadovoljiti neškodljiv prolaz, posebno kada je u pitanju BiH koja nema ni jedan jedini brod, čini se kako je stručnjake tada najviše pogodila sugestija Hrvatske da zbog razvoja turizma tog dijela BiH nije realno očekivati gradnju luke.
Izvlačenje slučajeva iz arhiva
Naime, izgradnja luke u Nemu, kako tada, tako i danas, samo je u glavama domaćih stručnjaka.
Stoga je stručni tim i naveo kako je izgradnja luke u Neumu moguća iako o tome nema niti je tada bilo nagovještaja i bilo kakvih planova. Naime, u BiH doista postoje lobiji koje su nazovipovjesničari toliko zatrovali da Neum vide kao najveću luku u BiH, a završetak autoceste na koridoru Vc također bi mnogi željeli vidjeti u Neumu. Međutim, takvo što je nezamislivo jer je, na sreću, sve prije dogovoreno pod okriljem Europske unije u Finskoj. Također, pojedinci izvlače iz arhiva svjetske međunarodne sporove oko mostova i koriste ih kao argument protiv izgradnje mosta kopno - Pelješac. Tako se ističe kako je Finska, koja je udaljena 500 nautičkih milja od najbliže danske obale, osporila gradnju mosta koji povezuje kopno i otok Zeland na kojem se nalazi Kopenhagen. Isto tako, ističe se i spor koji vode Singapur i Malezija zbog izgradnje mosta u tjesnacu Johor. Što se pak tiče bh. morskog turizma, navodi se kako BiH ima obalu u dužini od 21,2 kilometra koja sa svojih 270 sunčanih dana u godini privlači velik broj turista. Budući da veliki broj turista posjeti Neum prilikom putovanja prema Dubrovniku, izgradnjom mosta taj broj će se osjetno smanjiti.
