Tko radi na izradi raznih strategija u BiH, jesu li na njihovoj izradi angažirani kompetentni kadrovi, koliko se novca potroši na njihovu izradu, kako se provode i koliko je za njihovu provedbu u stvarnosti potrebno točno novca...? To su pitanja na koja ni jedna institucija vlasti u BiH nema odgovor, piše Večernji list BiH.
Sredstva i entiteti
Takve podatke nema ni Vijeće ministara BiH kao državna vlast koja je, kroz donošenje i provedbu raznih strategija, ustvari zadužena za približavanje BiH u članstvo EU-a. Osim indikativnih, okvirnih informacija, veliki broj donesenih strategija na razini BiH nema detaljno razrađen troškovnik. Kao primjer takvog ponašanja revizori navode podatak da indikativni proračun za provedbu strategije postoji samo kod strateškog plana ruralnog razvoja BiH, za čiju je provedbu potrebno više od jedne milijarde KM, s tim da se većina ovih sredstava treba osigurati na razini entiteta i Distrikta Brčko. Navode kako u Vijeću ministara BiH nitko ne prati definirani način i rokove za dostavu izvješća o strategijama. Ne vode se evidencije dostavljenih izvješća niti se takva izvješća nakon razmatranja na Vijeću ministara objavljuju na internetskoj stranici Vijeća ministara BiH. “Utrošena financijska sredstva i angažman kadrova pri izradi i provedbi strategija nikada nije analiziralo Vijeće ministara niti su te analize sadržane u izvješćima institucija koje razmatra Vijeće ministara, pa se može zaključiti da Vijeće ministara nije provelo analize učinka utrošenih sredstava po ovoj osnovi”, stoji u revizijskom izvješću. Kao primjer na koji se način bh. vlast odnosi, navode primjer provedbe strategije komunikacija Vijeća ministara. Spomenuta strategija provođena je pet godina i istekla je 2015. godine, a ne postoje informacije koji ciljevi su postignuti.
Priručnik i planovi
Ne zna se je li i koliko unaprijeđena transparentnost u radu tijela BiH, je li ojačana politička i društvena odgovornosti u institucionalnom odlučivanju, je li je ojačana potpora javnosti za ukupne aktivnosti, strateške projekte i reformske pravce Vijeća ministara BiH, a što su bili ciljevi zacrtani strategijom. Ističu kako kod većine planiranih strategija izostaju podaci o potrebnim troškovima za izradu istih, a i kod određenih usvojenih strategija nedostaju podaci o sredstvima potrebnim za njihovu provedbu. Izostanak ovih informacija može kasnije dovesti do zastoja, kako u izradi tako i osobito u provedbi, jer se može utvrditi da za provođenje aktivnosti nema dovoljno financijskih sredstava. Kašnjenje u usvajanju određenih strategija za cijelu zemlju ima posljedicu propuštanje značajnih sredstava predviđenih IPA-om II. Tako je, primjerice, za strategiju zapošljavanja do sada propušteno između 20 i 30 milijuna eura. U sklopu reforme javne uprave, koja debelo kasni, izrađen je priručnik za strateško planiranje, ali revizori u svojoj analizi ističu kako nisu dobili potvrdu da je ovaj priručnik dobio svoju praktičnu primjenu niti je objavljen ni na jednoj stranici institucija BiH. Dapače, kako navode, “sugovornici iz institucija izjavili su da nisu upoznati s priručnikom i nisu ga koristili”. Priručnik je namijenjen ministarstvima i drugim institucijama BiH, entiteta i Distrikta Brčko kao prilog aktivnostima na uvođenju programskog strateškog planiranja i planiranja proračuna.
