“Rezultati tržišta rada u BiH među najgorima su u europskim ekonomijama u nastajanju. Stoga postoji vjerojatnost da će rezultati tržišta rada ostati loši čak i s povećanjem ekonomskog rasta”... Ovim rečenicama počinje vrlo kritički ispisana analiza tržišta rada koju je priredio Međunarodni monetarni fond (MMF) koji inzistira od vlasti dvaju entiteta da temeljito promijene tekstove Zakona o radu. Ukratko, traže se načini za brže zapošljavanje i davanje otkaza, smanjivanje broja odsustva, poput rodiljskog dopusta, promjene minimalne plaće, povećanja prekovremenog rada...
Visoka nezaposlenost
Sve te mjere, kako tvrde iz MMF-a, trebale bi postupno, uz brojne druge reforme, rezultirati jačanju tržišta i prohodnosti zapošljavanja. Posebno zabrinjavajućim u MMF-u smatraju visoku nezaposlenost mladih i dugotrajnu nezaposlenost. Iznijeli su podatke da je čak 59 posto nezaposlenih osoba u životnoj dobi od 15 do 24 godine, dok je onih između 24 i 34 godine života čak 34% nezaposlenih. MMF navodi da javni sektor i dalje predstavlja glavni izvor radnih mjesta u BiH, što je rezultat sigurnosti posla, ali i prednosti viših plaća u odnosu na u privatni sektor. Unatoč popravljanju ekonomskih pokazatelja, MMF smatra kako postoji vjerojatnost da će nezaposlenost ostati vrlo visoka. Problematičnim smatraju odredbe Zakona o radu i traže njegove izmjene. Tako se prosječne bruto plaće u BiH smatraju većim od produktivnosti rada, dok su, pak, minimalne plaće znatno više nego u ostatku regije. Osobitim problemom u MMF-u smatraju visok udjel zaposlenih u neformalnoj ekonomiji, ali i decentralizirano političko ustrojstvo BiH koje nameće dodatne izazove poslovnim subjektima koji djeluju u zemlji. Ključnim za nastavak potpore MMF smatra izmjene ZOR-a koje su već provele i zemlje u regiji, Hrvatska, Srbija i Makedonija. Od bh. entiteta, u čijoj se nadležnosti nalazi oblast rada, očekuje se promjena radno-pravnog zakonodavstva i usklađivanje s direktivama o radu EU ističući da su sadašnja rješenja na tragu zaostalog socijalističkog samoupravljanja.
Brojne mjere
Traži se skraćivanje trajanja kolektivnih ugovora jer su prepreke otvaranju novih radnih mjesta. Kod ugovora o radu na određeno vrijeme, umjesto maksimalne dvije godine, predlaže se da može trajati pet godina. Agencije za privremeno zapošljavanje pomogle bi rješavanju sive ekonomije, smatra MMF. Promjene bi, smatraju, trebale uključiti i pitanja prekovremenog rada koji bi se trebao produžiti izvan sadašnjih ograničenja, a probni rad modificirati. Rodiljski dopust bi se jednim dijelom zamijenilo godišnjim ili neplaćenim odsustvom, prilagodile bi se minimalne plaće, ograničilo pravo na otpremnine i postrožile kazne za sivu ekonomiju.
