Niska primanja i visoke cijene hrane dva su elementa zbog kojih je ekonomska snaga BiH takva da veliki dio žitelja jedva spaja kraj s krajem, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o suočavanju s inflacijskim udarima, nastavljaju se i u ovoj godini, vremenu kada je zbog pada cijena energenata trebalo doći do usporavanja inflacijskih kretanja.
Standard i potrošnja
No, osim nekoliko proizvoda, poput ulja i mlijeka, ostatak palete proizvoda i dalje drži cijene dovoljno visoko da zadaje glavobolje svima koji svakodnevno idu u nabavu. S druge strane, prosjeci Europske unije su takvi da žitelji većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavu namirnica, a razlog je usklađenost primanja s cijenama, posljedica čega je podatak da žitelji Unije u prosjeku troše višestruko manje sredstava na prehranu. U prosjeku kućanstvo u Europskoj uniji troši oko 14,3 posto novca na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plaća i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. U kontekstu Europske unije riječ je o podacima koji su objavljeni prije inflacijskog udara, no ako se uzme u obzir da je došlo do rasta plaća u zemljama Europske unije, za pretpostaviti je kako udio hrane u prosječnim mjesečnim izdacima nije pretjerano rastao.
Podaci o visini prosječne plaće dovoljni su za izvući zaključak koliko je zapravo žiteljima BiH teže preživjeti u odnosu na susjede u europskim zemljama. Prosječna neto plaća u ožujku ove godine u BiH je iznosila 1260 KM (okvirno 630 eura), dok je s druge strane prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2023. iznosila 1130 eura, odnosno gotovo dvostruko više. Izravno vezana uz ovu problematiku je i tematika kupovne moći, a iz nedavno objavljenih podataka Europske statističke agencije (Eurostat) vidljivo je o kakvim se razlikama među državama radi. Naime, u kontekstu Europske unije najveći je BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen u Luksemburgu, čija je razina viša od dva i pol puta od prosjeka Europske unije i iznosi 268 posto europskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižoj razini s 57 posto prosjeka Europske unije. Istodobno, bruto domaći proizvod po stanovniku, prema standardu kupovne moći u BiH, u 2021. godini iznosio je tek 33 posto prosjeka Europske unije.
Sve navedeno jasno upućuje na potrebu ubrzanja ekonomskih reformi kako bi se životni standard žitelja BiH podignuo, a zemlja dodatno naglasila svoje komparativne prednosti kada govorimo o konkurentnosti gospodarstva. Ohrabruje kako je politička situacija kao preduvjet ekonomskih reformi u posljednje vrijeme stabilizirana do te mjere da se sada može jasno govoriti o ubrzanju reformi kojima će se smanjiti porezno opterećenja rada, ubrzati birokratske procedure registracije tvrtki, započeti s digitalizacijom. Važan segment ekonomskog jačanja pruža se kroz otvaranje vrijednih programskih sektora unutar IPA III pretpristupnog fonda Europske unije, čija je vrijednost 14 milijardi eura, a koja će za BiH značiti do sada neviđene prilike. Međutim, treba uputiti na činjenicu da sredstva nisu unaprijed alocirana po godinama za svaku od država, već će iznosi ovisiti o zrelosti programa, a to u prijevodu znači kako je politička stabilnost ključni segment o kojem će ovisiti sposobnost BiH da povuče veće iznose sredstava.
Ekonomske reforme
Za to vrijeme, a kada govorimo o položaju žitelja BiH, svakako treba uputiti da usporavanje inflacije uz rast standarda, odnosno primanja, može voditi poboljšanju stanja u kućnim proračunima. Rješenje je, naravno, u provedbi ekonomskih reformi, uključujući i radno zakonodavstvo, a sve u cilju stvaranja preduvjeta za jačanje domaćeg gospodarstva, rast plaća, nove investicije koje uvijek rezultiraju i novim radnim mjestima te jačanjem ukupnog standarda.
