Iako su procjene da će u idućih trideset godina sve industrije, školstvo, zdravstvo i javna uprava na neki način primijeniti umjetnu inteligenciju, njezin koncept, prema ranijim istraživanjima, trenutačno u BiH razumije tek nešto 1 posto stanovništva. Neznatno je bolja situacija kada su u pitanju novinari odnosno mediji, piše Večernji list BiH.
Usporedba BiH i EU
Prema rezultatima istraživanja koje je financirala Europska unija, provelo Međunarodno sveučilište Burch pod nazivom "Upotreba umjetne inteligencije u medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini", dva posto medijskih kuća široko koristi umjetnu inteligenciju, dok oko 90 posto novinara u ovoj zemlji ima neku razinu svijesti o alatima umjetne inteligencije. Situacija bi se po tom pitanju uskoro trebala promijeniti s obzirom na to da je oko 25 posto medijskih kuća koje su sudjelovale u istraživanju navelo da uskoro planira integrirati umjetnu inteligenciju u svoje redakcije.
Zanimljivo je spomenuti da manje od pola novinara i sveučilišnih profesora novinarstva može razlikovati članke pisane uz pomoć umjetne inteligencije od onih koji su napisani tradicionalnim metodama novinarstva. Ipak, prema riječima zamjenika ravnatelja Centra za društvena istraživanja međunarodnog sveučilišta Burch Amera Kurtovića, članci razvijeni tradicionalnim metodama novinarstva u prosjeku su 13 posto bolje ocjenjivani u odnosu na članke razvijene uz pomoć umjetne inteligencije. Istaknuto je i da su članci razvijeni uz pomoć umjetne inteligencije pisani čak 25 posto sporije u odnosu na one napisane tradicionalnim metodama novinarstva, ali da imaju 50 riječi (10 posto) manje, sedam puta više gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, tri puta manje referencija, 20 posto više činjenica i 10 posto više mišljenja.
Ovom prilikom navedeno je da je više od 85 posto novinara izjavilo da nisu pohađali formalnu obuku o umjetnoj inteligenciji te da smatraju da imaju nedostatak vještina za efektivno korištenje umjetne inteligencije, a glavne prepreke i nedostatke smatraju vrijeme (40 posto), resurse (35 posto) i percepciju da obuka nije potrebna (35 posto). Kao pozitivne stavove o upotrebi umjetne inteligencije novinari su naveli da je uglavnom koriste kao korektiv, omogućavajući da učinkovitije kreiraju sadržaj, zatim da se oslobode rutinskih zadataka i fokusiraju na važnije priče, dok su kao negativno naveli strah od neetičke upotrebe umjetne inteligencije, odnosno da umjetna inteligencija može širiti pristranost i dezinformacije, namjerno ili nenamjerno.
Medijske kuće
Prema Kurtovićevim riječima, kroz istraživanje je umjetna inteligencija prepoznata kao koristan alat u marketingu, menadžmentu i poboljšanju interakcije s publikom kroz personalizaciju i kreiranje sadržaja. Šef Odjela za komunikacije Europske unije u BiH Ferdinand Koenig je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja za Fenu rekao kako se tek sada počinje razumijevati kako će umjetna inteligencija utjecati na sve što se radi te da su studiju naručili kako bi vidjeli kakav utjecaj umjetna inteligencija ima na medije. Istaknuo je i kako umjetna inteligencija nudi mnogo prilika. Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitiranje u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, podsjetila je na činjenicu kako BiH nema zakonodavni okvir, kao ni regulatorne odredbe koje se odnose na umjetnu inteligenciju, ali da agencija kroz europsku platformu regulatornih tijela prati i sudjeluje u razgovorima o tome kako će se primjenjivati odredbe Zakona o umjetnoj inteligenciji na razini EU te da su ključni Zakon o umjetnoj inteligenciji i Akt o digitalnim uslugama. Inače, kroz ovo istraživanje anketirana su 64 novinara iz 42 medijske kuće u šest gradova (Banja Luka, Bijeljina, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica). Intervjuirano je osam novinara, urednika i urednica iz različitih vrsta medijskih organizacija.
