Metaanaliza deset istraživanja s ukupno 77.917 sudionika utvrdila je da dodaci omega-3 masnih kiselina nemaju učinka u smanjenju obolijevanja od srčanih bolesti. Preciznije, analiza navodi da “rezultati ne daju podršku trenutačnoj preporuci da se suplementi omega-3 masnih kiselina koriste za prevenciju kardiovaskularnih bolesti kod ljudi u kojih je ona visok rizik”, zaključak je koji je objavio Jama Cardiology.
– Riječ je o respektabilnoj metaanalizi koja zbirno analizira sve bitne dosadašnje randomizirane studije uloge omega-3 masnih kiselina u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti i smrti. Unatoč činjenici da predmetna metaanaliza ima neka ograničenja koja su jasno navedena u tekstu, zaključci su u skladu s onim što već i navode aktualne europske smjernice: nema dokaza da se propisivanjem omega-3 masnih kiselina u dozi od jednog grama na dan može utjecati na pojavnost i recidive kardiovaskularnih promjena. Naravno, govorimo o ograničenom razdoblju promatranja, tj. oko četiri godine te o dozama o kojima vrijedi i nadalje raspravljati s obzirom na to da ne znamo mogu li veće doze ovih preparata, npr. 3 ili 4 grama na dan, biti učinkovite, a sve to s obzirom na općenito poznate povoljne biološke učinke omega-3 masnih kiselina – komentirao nam je ovu analizu akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Bez uporišta za prevenciju
Kako je naveo ovaj cijenjeni liječnik, europske smjernice, konkretno smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Europskog kardiološkog društva, navele su 2016. godine da je dvojbeno pomažu li omega-3 masne kiseline, odnosno imaju li kakav zaštitni učinak, a pod upitnik su stavile i smjernice za dislipidemiju navodeći da je potrebno više dokaza o učinkovitosti omega-3 masnih kiselina radi prevencije. No, kako piše i u ovoj analizi, American Heart Association preporučuje korištenje ovog dodatka kod ljudi koji su već oboljeli ili imali infarkt. – Rezultati metaanalize ne nalaze uporište za preporuke da se koristi jedan gram omega-3 masnih kiselina dnevno u pojedinaca s kardiovaskularnim bolestima radi prevencije fatalnih kardiovaskularnih bolesti... – dio je iz zaključka.
Komu je namijenjen?
Omega-3 masne kiseline, narodski “riblje ulje”, prepoznatljive su kao dio prevencije ili terapije, a najčešće upravo kad su u pitanju bolesti srca i krvnih žila. Prihvaćene su kao svojevrsna zamjena za nedovoljno kvalitetu prehranu bogatu plavom ribom i kao izvor onih dobrih, zdravih masnoća. Već su objavljivani pojedini radovi i istupi inozemnih stručnjaka koji su ovaj učinak dovodili u pitanje, ali ova je analiza “pod krov” stavila niz tih radova i izvela ovakav zaključak. Očito je to i mišljenje struke budući da ključne organizacije, kako europska tako i američka, dvoje je li pitanje u količini potrebnoj za učinak u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti. Doza od jednog grama očito nije dovoljna, a njezino povećanje još nije stručno definirano te je potom pitanje i kojim kategorijama ljudi su namijenjene – onima koji hoće spriječiti takve bolesti, a koji su pod rizikom ili za oboljele koji žele smanjiti rizik ponovnog javljanja nekog oblika tih bolesti.
Omega-3 masne kiseline preporučene su i za pravilan rast i razvoj u djece, za smanjenje raznih upala, smanjenje rizika nastanka raka, važne su u trudnoći, dojenju i tako dalje. Istodobno s ovom metaanalizom izašla je i studija koja navodi da suncokretovo ulje, ali i omega-3 masne kiseline dugoročno mogu prouzročiti težu bolest jetre.
Zaključak je to studije sa Sveučilišta Granada, a koju prenose britanski mediji s obzirom na to da su omega-3 masne kiseline na Otoku najprodavaniji suplement. Takvim je postao nakon niza radova, zaključaka i preporuka da pravilna prehrana, odnosno konzumiranje plave ribe najmanje dva puta tjedno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti te smanjuje kolesterol i rizik od povišene masnoće u krvi. I akademik Miličić ističe poznate povoljne učinke omega-3 masnih kiselina, no očito je njihova količina jedno od ključnih pitanja.
