- Ovakvu godinu ne pamtim. Vrijeme nije uopće odgovaralo poljoprivrednicima, a o vinogradarima da ne govorim, to je prava katastrofa. Velike kiše, a mnogi vinogradi su pogođeni i tučom pa je razvoj bolesti bio neizbježan. Teško je u takvim uvjetima govoriti o urodima, oni će sigurno biti umanjeni, a i kvaliteta će varirati ovisno o zaštiti koju su vinogradari bili u mogućnosti primijeniti, tvrdi stari vinogradar s Mostarskog blata.
Ljeta skoro nije ni bilo
Od kada se mjeri količina oborina (više od sto godina), nikada nije bilo više kiše u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu. Nastavlja se kišno razdoblje i u rujnu, a grožđe je još na trsu. Svega dva do tri tjedna je bilo ljetnog vremena u kolovozu, a da su temperature bile oko 30 stupnjeva.
Loši vremenski uvjeti zahtijevali su puno veći obujam poslova u vinogradima, prije svega brojna prskanja, skidanje zaporaka, a vlaga je uzrokovala i veliku bujnost loze koja se morala skidati kako bi grozdovi imali dobru punoću, ekstrakt i ostalo. Sve to zahtijevalo je i izdatak financijskih sredstava koje brojni vinogradari nisu bili u mogućnosti osigurati.
- U ‘normalnim’ godinama u Hercegovini se vinova loza prosječno na povoljnijim položajima u prosjeku prska od 4 do 6 puta u vegetaciji, a na nešto zahtjevnijim položajima loza se u prosjeku prska od 6 do 8 puta. Ove godine zbog čestih i obilnih kiša zaštitu je od peronospore i pepelnice trebalo produžiti na čitav kišni srpanj i dio kolovoza. Ove godine minimalno za kvalitetnu zaštitu loze je trebalo kvalitetno zaštititi sistemičnim i kontaktnim fungicidima u prosjeku od 10 do 12 puta, a možda i više. Mnogi vinogradari su zaštitu prekinuli ranije (polovinom srpnja), a to im se osvetilo. Loza im je oboljela od plamenjače jer se nastavilo kišno vrijeme. Inače, u ‘normalnim’ godinama kada nastupe visoke temperature, glavnina prskanja završi se polovinom srpnja, s tim da se početkom kolovoza izvrši zadnje prskanje bakrenim sredstvima, tvrdi za Večernji list Mladen Gašpar, dipl. ing. agr., stručni savjetnik u vinogradarstvu u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar.
Opomene vinogradarima
Gašpar tvrdi da će oni koji su uspjeli, svojim vinogradima osigurati dobru zaštitu. Imaju velike izglede i za pristojnu berbu. Nažalost, oni koji to nisu bili u mogućnosti, imali su velike probleme s peronosporom i pepelnicom kojima su ovogodišnji uvjeti pogodovali. Zbog svih tih problema, i sama berba ove će godine početi kasnije nego što je to bio slučaj prijašnjih godina.
- Ova godina je opomena za sljedeću i buduće godine za sve vinogradare da više kontaktiraju s kvalitetnim agronomima koji mogu pomoći kvalitetnim savjetima u određenom trenutku. I ove godine berbu će jedino imati veliki proizvođači grožđa (i pojedini mali) jer su oni kvalitetnije reagirali u ovogodišnjim lošim vremenskim prilikama. Ove godine mogli smo primijetiti da sve sorte loze nisu isto otporne na plamenjaču. Među otpornije spadaju trnjak, chardonnay, cabernet sauvignon, syrah, škrlet i crljenjak. Među najosjetljivije na plamenjaču (i trulež) spadaju krkošija, dobrogostina i blatina. Kod sadnje novih vinograda treba o tome povesti računa jer se klima definitivno mijenja. Ovog trenutka i dalje se nastavlja kišno razdoblje pa je u velikoj opasnosti da ono što nije uništila plamenjača, sada može to napraviti botritis (trulež grožđa) pa zato treba žuriti s berbom. Ako su voćni šećeri u grožđu niski, treba izvršiti popravak sladora s dodatkom šećera (maksimalno 3,4 kg na 100 l mošta), savjetuje za Vecernji.ba Gašpar.
