Sa 68 glasova "za", deset suzdržanih i dva "protiv" Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je na kraju dvodnevnog zasjedanja prijedlog Zakona u unutarnjoj trgovini. Oko 100.000 radnika u trgovini, koliko ih je prema podacima Ministarstva trgovine, usvajanjem ovog zakona na korak je do neradne nedjelje i praznika. Posljednji korak prije stupanja na snagu treba učiniti Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, koji treba potvrditi zakon u istovjetnom tekstu, a priliku to učiniti ima već 31. listopada, kada je predsjedatelj ovog doma Tomislav Martinović sazvao sjednicu na čijem se dnevnom redu nalazi i prijedlog ovog zakona.
Što sve donosi zakon?
Njime se uređuju i oblasti poput trgovačke evidencije, praćenja trgovine i tržišta, zatim zaštita potrošača, zabrana ograničenja, kao i privremene mjere ograničenja trgovine te radno vrijeme. Novim zakonom uređuje se i internetska prodaja te je predviđeno da oni koji prodaju robu preko interneta imaju obvezu registrirati se i na internetskim stranicama preko kojih vrše prodaju istaknuti podatke o registraciji kako bi kupci mogli realizirati reklamacije. Detaljnija pravila trgovine na internetskim platformama bit će razrađena u posebnom Zakonu o e-trgovini. Najviše rasprave izazvao je članak 18. ovog zakona, kojim se propisuje zabrana rada nedjeljom i praznicima većine trgovina i centara u Federaciji BiH. Prema zakonu, radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 radnih sati. Prodajni objekti na cijelom području FBiH bit će zatvoreni nedjeljom te u vrijeme praznika, a od zabrane rada nedjeljom izuzete su cvjećarnice, pekarnice, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta, kao i prodajni objekti koji se nalaze unutar autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih luka, benzinskih crpki, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova priroda, kao i unutar groblja, uključujući i specijalizirane prodavaonice vezane uz prodaju na grobljima. Neradne nedjelje nema ni za dragstore, a nedjeljom će proizvode moći prodavati i poljoprivredni proizvođači na tržnicama ili izvan njih. Na prijedlog Zakona o unutarnjoj trgovini uloženo je čak 68 amandmana.
Vlada Federacije je prihvatila tek njih nekoliko koji su postali sastavni dio teksta zakona. Među ostalim i amandman Kluba zastupnika HDZ - HNS u Zastupničkom domu kojim je općinama i gradovima omogućeno da sami odluče o neradnoj nedjelji trgovina. Dakle, općine i gradovi svojom odlukom mogu odlučiti da trgovine na teritoriju njihove lokalne zajednice ipak rade, a odluku prije primjene mora odobriti Vlada Federacije BiH. Pretpostavlja se da će za ovakvom odlukom najviše posezati općine i gradovi koji se nalaze u područjima uz granicu s Republikom Hrvatskom. U trgovinama u Hrvatskoj zabranjen je rad nedjeljom, od čega mnoge pogranične općine u BiH profitiraju s obzirom na to da hrvatski državljani iz pograničnog područja na taj dan dolaze u BiH u kupnju, ali i zbog nižih cijena u BiH. Pojedine lokalne zajednice prije ovog zakona uvele su neradnu nedjelju koja je na snazi u Tomislavgradu, Livnu, Kiseljaku, Čapljini, Goraždu, Mostaru i Novom Travniku, dok je takva odluka za čitavu Zapadnohercegovačku županiju na snazi od polovine 2020.
Istraživanja pokazala podršku
Iz Ministarstva trgovine naglašavaju da radnici zaposleni u sektoru trgovine u Federaciji BiH žele slobodne dane nedjeljom i blagdanima, što je pokazalo i istraživanje koje su na uzorku od 1442 osobe proveli sveučilišni profesori iz Sarajeva. Podršku zakonu dalo je 96% radnika, odnosno 97,5% trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima. - Ovo je velika pobjeda trgovaca, ne samo zato što su dobili slobodan dan na koji uvijek mogu računati nego zato što je to proizvod širokog konsenzusa radnika, potrošača i poslodavaca. Pokazali su da je poslodavcima itekako stalo do zadovoljnih radnika, radnici su pokazali da novac nije ono što je presudno u radu, a potrošači razvili empatiju prema radnicima u trgovini - kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević. Zakonom o unutarnjoj trgovini predložene su i mjere zabrane nepoštenog trgovanja i nadzor. Propisani su i prekršaji, kao i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga zakona te kaznene odredbe.
