Posavina je ponovno, 23. godinu zaredom, postala utočište umjetnika koji u posavskoj ravnici vide inspiraciju i kojoj se iznova vraćaju. Orašje već više od dva desetljeća slovi za kulturnu prijestolnicu u kojoj se održava filmski festival. O samom festivalu, ali i o svim drugim projektima koji se provode u općini, kao i planovima za budućnost, u intervjuu za Večernji list govori oraški načelnik Stanko Vincetić.
Koliko projekt “Dani hrvatskoga filma” doprinosi promociji Orašja budući da svake godine dolazi sve veći broj gostiju iz svijeta filma, gospodarstva, politike…?
- Festival donosi ogromnu promociju našoj općini i najveći je kulturni te društveni događaj koji se tradicionalno ponavlja prvog vikenda u rujnu. Ove godine napravili smo malu izmjenu kada je riječ o lokaciji održavanja, no vjerujem da će se, kao i prethodnih godina, zadržati na najvišoj razini. Svake godine trudimo se ići korak dalje, mislim kako ćemo i ove godine uspjeti. Uz sve navedeno, manifestacija služi i za uspostavu komunikacije s onima koji nam mogu biti na raspolaganju, tu prvenstveno mislim na novu gospodarsku suradnju, razna politička lobiranja i slično.
Koji je recept uspješnosti dobrog domaćina s obzirom na to da festival iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjetitelja?
- Osnovna stvar za uspjeh je pokretač ove manifestacije i idejni tvorac, rekao bih da ne zvuči pregrubo, naš glumački doajen Ivo Gregurević koji je najzaslužniji za ovu manifestaciju. On je pozivao svoje prijatelje glumce, a sam Ivo vrlo je cijenjen i prepoznat u ovoj branši. Mogli bismo napraviti festival samo njegovih filmskih i televizijskih uloga jer je dosada kroz svoju cjeloživotnu karijeru puno napravio. I on nam je najveći brend kojim privlačimo glumce, a sama ovakva manifestacija privlači i politiku i gospodarstvo.
Koji od projekata su prioritet u radu lokalne vlasti?
- Izgradnja pročištača vode jedan je od prioritetnih projekata koje provodimo u vrijednosti od milijun i 500.000 eura. To je infrastrukturni projekt koji kronično nedostaje našoj sredini kako bismo podignuli kvalitetu pitke vode na zavidnu razinu. U tijeku je i izgradnja kanalizacijske mreže za dio općine i pri kraju su radovi na tom projektu u naselju Donja Mahala.
Što biste izdvojili kao najveći potencijal Orašja?
- To su svakako gospodarske zone kojima je osigurana sva potrebna infrastruktura. Popunjavanje svih slobodnih mjesta privodi se kraju. Imamo investitore iz Danske, Njemačke, Turske... pa sve do domaćih. Naša zona može poslužiti kao uspješan primjer u BiH. Već sada planiramo ići u smjeru proširenja istih. Očekujemo investitore sa što kvalitetnijim projektima koji bi doveli do zaposlenja što većeg broja ljudi.
Koji su, prema vašem mišljenju, najveći problemi s kojima se susreće lokalna vlast?
- Najveći problem je iseljavanje stanovništva, najčešće mladih bračnih parova, koji su baza za budućnost sredine. Posljedično je to zbog vakuuma u kojem se nalazimo, budući da smo na samoj granici s Europskom unijom, a više od 90 posto stanovništva ima dvojno državljanstvo Republike Hrvatske. S druge strane, imamo uvoz radne snage s juga, iz općina koje se nalaze u Republici Srpskoj. Imamo priljev radne snage iz RS-a, a naša radna snaga odlazi jer ne želi raditi za iznos plaća koje se nude u realnom sektoru.
Što vi kao načelnik smatrate da možete učiniti kako bi što manje stanovnika općine Orašje napustilo svoje domove?
- Poduzeli smo niz aktivnosti, kao što su dodatni poticaji u poljoprivredi s općinske i županijske razine, uz federalne poticaje raznih modela kao što su poticaji u registraciji obrta, samoga gospodarstva… Međutim, jako teško je doći do onoga što je nama prijeko potrebno, a to je rast plaća u realnom sektoru. Gospodarstvenici ne mogu tržišno nastupati s višim plaćama, a ono što trenutačno nude, lokalno stanovništvo ne zadovoljava, što se na kraju odražava i na iseljavanje.
U kojem su sektoru poticaji najizraženiji?
- To je svakako poljoprivreda. Mogu se pohvaliti da je to jedna od mjera koja gotovo svake godine bude jednoglasno usvojena na sjednicama Općinskog vijeća. Imamo široki konsenzus gdje se mjere dogovaraju s predstavnicima udruga samih proizvođača i svake godine uspijemo ispoštovati glavninu njihovih zahtjeva, ili barem dio, koje oni očekuju od nas.
Istodobno imamo i projekte kada je u pitanju ova grana. Trenutačno se radi na izgradnji hladnjače za skladištenje voća i povrća, a postoji mogućnost da se pokrene i postrojenje za cijeđenje voća i povrća kako bi se pokrenula i proizvodnja voćnog soka.
Kakva je suradnja s Općinskim vijećem?
- U ovom trenutku mogu reći da je savršena. Nemamo nesuglasica i sve odluke nakon provedbe procedure gotovo se jednoglasno usvajaju.
Ponosni na suživot svih stanovnika općine, Orašje može biti dobar primjer cijeloj BiH. Što je razlog toj harmoniji?
- Mislim da Orašje može poslužiti kao primjer dobrog suživota, krenuvši od same politike gdje imamo kvalitetnu suradnju. Struktura zaposlenih u javnom sektoru pažljivo je izbalansirana. Naveo bih primjer Doma zdravlja u kojem je više od 30% Bošnjaka zaposleno, unatoč tomu što ih u ukupnoj populaciji ima oko 10 posto. Postoje i obrnuti primjeri. Najbitnije je da imamo komunikaciju po potrebi na dnevnoj razini i nisam informiran o nekim ozbiljnijim međunacionalnim problemima. Uvijek su mogući ekscesi na osobnoj razini, ali u odnosu na sve ostalo, oni su uistinu zanemarivi. •
