Poskupljenja u BiH već su odavno prešla granice "podnošljivosti". Stalni rast cijena već odavno doveo je do situacije u kojoj građani meso i sir kupuju na grame, a voće i povrće na komad, piše Večernji list BiH. Posljednja poskupljenja dovela su do toga da je meso za mnoge obitelji postalo luksuz koji konzumiraju rijetko i tek u posebnim prigodama.
Rast cijena
Pandemija, poskupljenje goriva, rat u Ukrajini - utjecali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i cijena mesa i do 30 posto. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH najavljuju moguću nestašicu svinjskog i junećeg mesa jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta. Izostanak poticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe tržišta u BiH koje ćemo, po svemu sudeći, još skuplje plaćati. Cjelokupna situacija dovela je do toga da su cijene postale vrtoglavo visoke. Kilogram telećeg buta košta 28 maraka, junećeg 19,50 maraka, svinjskog 10, a pilećih krilaca 13 maraka. - Ostao je isti broj potrošača, samo se smanjila kupovna moć. Onaj tko je uzimao kilogram, uzima sad pola kilograma. Od nove godine najviše je poskupjela junetina, za 20 posto su veće cijene žive stoke - kazao je za BHRT Lazo Šešić, vlasnik mesnice. Kaže da je pandemija najveći uzrok rasta cijena mesa, ali i prošlogodišnja suša. Nažalost, ceh plaćaju ionako osiromašeni građani. Poskupljenje stočne hrane za gotovo 100 posto i energenata uzrokovalo je i rast cijena osobito junadi i teladi. - Nedomaćinski odnos države prema vlastitim poljoprivrednim proizvođačima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potrošačima, koji će meso početi smatrati velikim luksuzom - naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH napominju da proizvodimo dovoljno pilećeg mesa, ali da nam osim poskupljenja prijeti nestašica svinjskog i junećeg mesa. - Imamo 35 posto domaću proizvodnju. Izravno smo ovisni o uvozu. Te kategorije nisu bile zaštićene prelevmanima i carinom i proizvodnja je pala. Tu ćemo imati moguće nestašice jer vidimo da je Poljska zabranila izvoz - navodi Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Mala proizvodnja
Admir Kahriman, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, nedavno je kazao da se u ovom entitetu godišnje uzgoji oko 9000 junadi, što je malo. - Iz godine u godinu opada uzgoj junadi jer nije bilo dovoljno novčane potpore za ovu proizvodnju, a uz to je došlo do velikog poskupljenja hrane za stoku. Domaći proizvođači mesa nisu bili baš voljni kupovati od domaćih proizvođača junadi i uglavnom su bili bazirani na uvoz mesa. Već od prosinca prošle godine počelo je poskupljenje mesa u Europi pa i u BiH. Naši poljoprivrednici odustaju od proizvodnje mesa jer im se to ne isplati zbog skupe stočne hrane. Trenutačno, otkupna cijena jednog kilograma žive vage junetine je oko pet maraka, a ni po toj cijeni nije isplativo toviti junad. Vjerojatno će doći do smanjene ponude mesa u BiH i cijene će rasti tako da će ga kupovati samo građani s dubokim džepom - izjavio je za Faktor Kahriman. Činjenica je da niz godina uvozimo sve vrste mesa bez ikakve kontrole i sada smo došli u situaciju da još više uvozimo, a uz to domaći proizvođači odustaju od uzgoja jer im se ne isplati - smatra Mladen Stojanović, načelnik Odjela za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede RS-a. - U BiH se uvozi uglavnom meso treće kategorije po damping cijenama i jeftino je, a u EU skoro nikako se ne prodaje. Naši potrošači primorani su kupovati ovo meso jer je jeftinije. Nekontroliran uvoz mesa utjecao je na domaću proizvodnju i došli smo u situaciju da imamo veliku dubiozu - pojašnjava Stojanović. Jedina opcija koja je ostala, smatraju upućeni, hitno je povećanje poticaja na uzgoj junadi.
